Zadnje predstavljanje knjige 18. sajma knjige u Istri bilo je rezervirano za "Sto godina pulskih vizura" Franca Branka Ancelja u izdanju Društva arhitekata Istre i galerije Cvajner. O pulskim vizurama, njihovoj ne valorizaciji, propadanju gradske jezgre, neučinkovitosti vladajućih gradskih struktura, ne primjeni Generalnog urbanističkog plana i svim kontroverzama vezanih uz grad, urbanizam i arhitekturu s Anceljom je razgovarala povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner.
Ona je u uvodnoj riječi ustvrdila da je Ancelj vrhunski intelektualac koji hoda uspravno, misli kontinuirano i radi aktivistički. Ostojić Cvajer je od Ancelja htjela doznati zašto se odlučio pisati u Glasu Istre o urbanoj matrici ovog grada te o svemu onome što ga u toj temi tišti.
- Osjetio sam potrebu da prenesem širem krugu građana ono što mislim i znam o gradu. Puležani se osjećaju kao stanovnici ovog grada, a ne kao građani i to je ono što sam sa svojim pisanjem htio promijeniti - da se građani napokon stope sa svojim gradom, kazao je Ancelj.
Ostojić Cvajner je tome dodala da se s ovim gradom njegvi građani ne ponose te da je jasno vidljiv manjak pomaka u njegovom razvoju.
- Zašto je to tako, ne znam, no mislim da puno toga ovisi o načinu vođenja ovog grada. Ne mislim tu samo na gradsku upravu. Primjera radi, mislim da se prvenstveno djecu ne uči da budu dobri Puljani. Djecu se uči po fiksnom školskom programu i ne daje im se ništa više - ne uči ih se o gradu. Oni bi te informacije rado primili, ali nitko im te informacije ne daje. To ne mogu dobiti niti od roditelja jer ni oni nisu imali nekoga da ih to nauči. U svojim feljtonima o Puli počeo sam sa zgradom kazališta, no nastavio sam s Forumom, Kandlerovom, hotelom Rivijera, željezničkim i autobusnim kolodvorom, Giardinima i tako dalje. Kada sam počeo pisati te feljtone nije mi bilo ni na kraj pameti da ću ih jednog dana skupiti u knjizi, kazao je Ancelj te dodao da nije nostalgičar jer se ne može bito nostalgični prema vremenu u kojem se nije živjelo, no da je prije sto godina grad u nekim segmentima zaista bio bolji.
- Grad nije ni tada bio dovršen, ali da je bio bolji dovoljno je prisjetiti se vila na Verudi. One su sada u jadnom stanju, a tome je pridonijelo zanemarivanje i preziranje naslijeđenog. Pula izgleda kao kuća u kojoj živi siromašna obitelj koja ju je naslijedila od ne predragog pretka, zaključio je Ancelj. (Boris VINCEK)