Mjesec i pol dana prije kraja nastavne godine, 4. svibnja, na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta objavljen je novi Pravilnik o elementima i kriterijima za upis kandidata u prvi razred srednje škole. Psihologinja Mirjana Dobrić, višegodišnja koordinatorica upisnog povjerenstva, zadužena i za profesionalnu orijentaciju učenika u Srednjoj školi Mate Blažine u Labinu, smatra važnim da se elementi i kriteriji upisa u srednje škole napokon standardiziraju.
Više bodova za natjecanja
- Pozitivno je to što je Pravilnik nastao na temelju javne rasprave, otvorene od 12. veljače do 14. ožujka, te je pružena mogućnost da se uvaže primjedbe pristigle direktno iz sustava. Što se tiče novina, neke su odredbe jasnije definirane - recimo, upis kandidata starijih od 18 godina, polaganje stranog jezika koji se nije učio u osnovnoj školi, upis učenika s teškoćama, vrednovanje rezultata postignutih na natjecanjima, a školama je dana mogućnost da same utvrde minimalan broj bodova za prijavu kandidata. Međutim, radi se o vrlo važnim informacijama koje bi trebale biti poznate učenicima i njihovim roditeljima puno ranije da bi lakše mogli planirati i odlučivati o daljnjem obrazovanju. Lanjsko ukidanje bodovnog praga za upise u srednje škole pokazalo se neefikasnim, ali donošenje takve odluke od strane škole nekoliko tjedana prije završetka nastave zakida učenike osmih razreda koji su imali pravo na pravovremenu informaciju, komentira Mirjana Dobrić.
Prema novom Pravilniku, škole mogu uvesti bodovni prag za upise u 4-godišnje i 5-godišnje programe, a od sljedeće školske godine moći će provoditi i prijemne ispite iz pojedinih predmeta. Ravnateljica pulske Gimnazije Branka Antunović-Piton kaže da će Nastavničko vijeće škole utvrditi minimalni broj bodova potrebnih za upis, budući da je i kroz e-upise vidljiv interes za sve gimnazijske programe, opće, jezične i prirodoslovno-matematičke, te su upisna mjesta uvijek popunjena. Uskoro najavljuje Otvorena vrata Gimnazije kad će stručne službe davati sve informacije o programima, upisima i svim aktivnostima škole.
Alejandro Castillo Jimenez, ravnatelj Pazinskog kolegija - klasične gimnazije, ne smatra da je uvođenje bodovnog praga tako bitno, jer i bez njega u gimnaziju uđe određeni broj najboljih učenika. Lani, kad je Ministarstvo ukinulo bodovni prag od najmanje 56 bodova za upis u gimnazije, postavili su ga sami učenici, kaže on. Jednakog je mišljenja i Petko Radulović, ravnatelj Ekonomske škole u Puli, gdje ne misle uvoditi ni bodovni prag ni prijemne ispite dogodine jer se već formiranjem rang-liste isprofiliraju najbolji učenici. Zadnjih godina, ističe, sve više učenika želi upisati Ekonomsku školu, ali je još uvijek to optimalan broj u odnosu na broj upisnih mjesta.
Na upisima najveći broj bodova i dalje nose ocjene, a zajednički je kriterij prosjek zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta od 5. do 8. razreda plus specifični predmeti za pojedine programe. Prva tri mjesta na državnom ili međunarodnom natjecanju u znanju više će se bodovati nego dosad, uz izravan upis za uspjehe iz određenih predmeta. Vrednovat će se i sportski uspjesi na državnim natjecanjima. Učenici će se moći kandidirati na najviše šest obrazovnih programa, a Ministarstvo može odobriti i upis kandidata starijih od 18 godina. Za učenike s teškoćama u razvoju formiraju se zasebne ljestvice poretka, dodatni bod namijenjen je onima koji žive u otežanim uvjetima ili su im veći zdravstveni problemi utjecali na rezultate obrazovanja, a dva boda slijede pripadnicima romske manjine koji žive u teškim uvjetima.
Centri izvrsnosti u Istri
- Za uvođenjem bodovnog praga može posegnuti tek pet-šest elitnih škola u Hrvatskoj, one u koje se redom upisuju samo učenici s vrhunskim rezultatima. Mi možemo biti sretni da nam djeca uopće dođu u školu, s obzirom na natalitet. Županijski Odjel za školstvo prati ta kretanja i znamo da će najesen nedostajati učenika, morat ćemo ih privući atraktivnijim programima, ali u skladu s kadrovskim mogućnostima škola. U planu je i formiranje centara izvrsnosti u Županiji, što se tiče ugostiteljskih i tehničkih škola, da bismo učenike bolje pripremili za tržište rada i buduća zanimanja. U Istri si bodovni prag možda može priuštiti samo pulska Gimnazija, smatra Čedomir Ružić, ravnatelj labinske Srednje škole Mate Blažine, mješovite škole koja, uz gimnazijske, provodi i 4-godišnji tehnički, ekonomski i elektrotehnički program te 3-godišnje strukovne programe.
Roditelji bi, veli Ružić, ipak htjeli da im djeca nakon srednje škole upišu fakultet, pa se zadnjih godina opet povećava interes za gimnazijom, ali i za tehničkim strukama, posebno elektrotehnikom. "Najveća navala je na elektrotehnici, ali tko ne uspije, upisat će gimnaziju ili neki drugi program. Tko ne uspije upisati 4-godišnji elektrotehnički program, upisat će 3-godišnji program ali će ostati u struci. Poslije mu se daje mogućnost da to nadoknadi, da maturira na 4. stupnju ako je vrijedan", kaže ravnatelj labinske Srednje škole. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU