U prvih devet mjeseci ove godine pulska je Opca bolnica ostvarila 17,5 milijuna kuna manjka prihoda u odnosu na izdatke. Razlog tome su neodgovarajuci prihodi i premali limit koji iznosi 18,5 milijuna kuna mjesecno. Pored toga HZZO je ove godine prolongirao placanje usluga s 30 na 90 dana, što je, takoder, bitno utjecalo na gubitak i povecalo ga za dva milijuna kuna. Svakog mjeseca bolnici nedostaje izmedu jednog do 1,5 milijuna kuna.
Predsjednik Upravnog vijeca bolnice Valerio Drandic ovoliko gomilanje gubitaka smatra neodrživim, jer ono gura bolnicu dugorocno u probleme. Zabrinjavaju ih dospjele obaveze koje vec dostižu 102 milijuna kuna, a cak 67 milijuna duguju više od 180 dana. Najvece dugovanje bolnica ima prema Mediki i drugim veledrogerijama.
Nerealna projekcija prihoda
- Unatoc dugovanju dobavljaci, za sada, isporucuju robu, pa se sve zdravstvene usluge u bolnici obavljaju uobicajenim tempom, dodaje ravnatelj bolnice dr. Lems Jerin.
Predsjednik Upravnog vijeca bolnice ovog ce tjedna zajedno s ravnateljem ustanove iznova alarmirati Ministarstvo zdravstva podacima o poslovanju i nerealno procijenjenim limitom. Naime, resorno je ministarstvo umanjilo je limit bolnici na 16,05 milijuna kuna (iz obaveznog ili osnovnog osiguranja) ocekujuci vece prihode od dopunskog osiguranja i participacije pacijenata. Dopunsko se pak ostvaruje u iznosu od oko 2,2 milijuna kuna, pa zajedno s participacijama ponekad ne dostiže limit od 18,5 milijuna.
- Projekcija prihoda ministarstva bila je ocito nerealna, jer se ocekivani prihodi od participacije ne ostvaruju, dok je u isto vrijeme smanjen limit iz osnovnog osiguranja. Na koncu niti ocekivani proracun od 18,5 milijuna kuna ne ostvarujemo, a mjesecno bi nam bilo potrebno gotovo 20 milijuna kuna. Ukoliko i nadalje budemo stvarali gubitke, obaveze ce se povecavati umjesto da se smanjuju, upozorava Drandic.
Iznad limita - 20 milijuna usluga
Ravnatelj bolnice naglašava problem nemogucnosti naplate ostvarenih usluga. Naime, HZZO placa bolnici broj usluga do ugovorenog iznosa. Sve preko 18,5 milijuna kuna ostaje nenaplaceno. Na taj je nacin lani obavljeno 49 milijuna kuna usluga iznad ugovorenog limita. Ove godine u prvih devet mjeseci obavili su dvadeset milijuna usluga iznad limita, a bolnica mora primiti svakog bolesnika kojem je potrebno lijecenje.
Problem je i u tome što prilikom ugovaranja zdravstvenih usluga HZZO racuna da bolnici gravitira manji broj stanovnika, odnosno da u Županiji živi 200.000 stanovnika, a ne 245.000 koliko ih realno živi, naglašava Drandic.
Iz redovnih prihoda pokrivaju se i troškovi održavanja, koje druge bolnice pokrivaju iz decentraliziranih sredstava. No, kao što je poznato, 70 posto toga novca u Puli se troši na otplatu kredita, kojim su placeni davno stvoreni dugovi. Ako se zna da bolnica ima cak 20 posto vecu otpisanost opreme i gradevinskih objekata u odnosu na druge opce bolnice, tim su veci i izdaci za investicijsko tekuce održavanje.