Puljanin može glasati u Londonu, ali ne u Zagrebu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ministarstvo uprave uspjelo je u razmaku od cetiri dana dati dva razlicita tumacenja za dvije razlicite kategorije putnika koji ce na dan održavanja referenduma o pristupanju EU biti izvan svog prebivališta. Naime, u odgovoru na upit Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mlakarovo je ministarstvo navelo da biraci koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja referenduma se zateknu u inozemstvu, mogu glasati po istim propisima kao što glasaju biraci na parlamentarim ili predsjednickim izborima. Biraci iz Hrvatske koji znaju da ce se 22. sijecnja, kada bi se trebao održati referendum, zateci u inozemstvu, morat ce se registrirati za glasovanje u inozemstvu najkasnije 15 dana prije referenduma pri diplomatskom-konzularnom predstavništvu Hrvatske u kojem namjeravaju glasati.

Dva tumacenja

Medutim, glasaci koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali ce na dan održavanja referenduma biti negdje drugdje u Hrvatskoj, nece moci glasati na referendumu jer je Ministarstvo uprave takvo tumacenje propisa dostavilo Državnom izbornom povjerenstvu. To znaci da ce primjerice Puljanin koji za vrijeme održavanja referenduma ode na izlet u London moci ce glasati na referendumu, ako se prethodno registrira, ali Puljanin koji studira u Zagrebu, to ne bi mogao uciniti, osim ako se ne vrati u svoje prebivalište.

Ministarstvo uprave u prvom se slucaju pozvalo na Zakon o popisu biraca, u drugom slucaju na Zakon o referendumu. U prvom slucaju dokument od 16. prosinca je potpisao odlazeci ministar uprave Davorin Mlakar, u drugom slucaju dokument od 20. prosinca potpisao je državni tajnik Pavao Maticic. U dokumentu upucenom MVPEI-u se na dvije stranice objašnjava i ustavna i zakonska osnova za takvu odluku, a dokument koji se dostavlja DIP-u sadrži jednu recenicu.

DIP-ov naputak

Izvor blizak novoj vlasti navodi da ustavnost referenduma nadzire Ustavni sud, a provodi ga Državno izborno povjerenstvo, dok tumacenje zakona može dati Hrvatski sabor. Pretpostavlja se da ce DIP dati naputak, odnosno obvezatne upute, kojim ce razriješiti taj problem, kao što je davao odredena tumacenja propisa i za nedavnih parlamentarnih izbora.

Iz dopisa Ministarstva uprave nejasno je i kako ce glasovati biraci s prebivalištem u inozemstvu, tzv. dijaspora. Ti se gradani nece prethodno registrirati za glasanje, a iz dopisa MVPEI-ju nejasno je hoce li se preuzeti podaci o prethodnoj registraciji biraca za parlamentarne izbore i primijeniti na referendum.

O svemu se jucer priopcenjem oglasio i GONG koji smatra da ovakva tumacenja propisa diskriminiraju gradane i neopravdano im uskracuju pravo glasa na referendumu. GONG poziva Sabor da hitno izmijeni zakonski okvir za referendum, a predsjednika Ivu Josipovica podsjeca na njegovu nedavnu izjave da ce se ovakvi problemi rješavati "u hodu". (Tihomir PONOŠ/Novi list)

Cetiri razloga za 22. sijecnja

Cetiri su razloga zašto bi trebalo podržati najavu predsjednika Republike Ive Josipovica da se referendum o pristupanju EU održi 22. sijecnja, kaže profesor emeritus Fakulteta politickih znanosti iz Zagreba Ivan Šiber. Najprije, smatra Šiber, duboko se varaju oni koji misle da se u roku dva ili tri mjeseca može informirati i pridobiti javnost. Što je u proteklih deset godina ucinjeno, ucinjeno je.
Drugo, postoji u literaturi nešto što se zove "efekt medenog mjeseca". Neposredno nakon izbora dolazi nova vlada koja uživa veliku podršku i ono što se tada predlaže, u takozvanom prvom naletu, mnogo lakše prolazi.
Treci je razlog taj da bi referendum, ukoliko bi se odgodio, došao nakon izglasavanja proracuna. Kako taj proracun mora, nažalost, biti stabilizacijski, samim tim ce izazvati odredeni krug, da ne kažem val, nezadovoljstva, koje se vrlo lako može prenijeti na bilo koji prijedlog kojeg aktualna vlast ponudi.
I cetvrti razlog, usko povezan s trecim, jest da što se više odgada s referendumom, to je veca vjerojatnost da ce se zahuktati borba oporbe protiv aktualne vlasti. Moglo bi doci do citavog niza kritickih primjedbi na racun vlasti te ce nedostajati onaj zajednicki element suglasnosti oko ulaska u EU i zajednicki napor vlasti i opozicije da se to realizira, zakljucuje dr. Šiber.
(N. ŠANTIC)


Podijeli: Facebook Twiter