Veceras je iz cijele Istre bila vidljiva prva ovogodišnja pomrcina Mjeseca, jedna od pet najdužih u ovom stoljecu. Tome je pogodovala i cinjenica da je Mjesec bio pun te da je tijekom pomrcine prolazio vrlo blizu središta Zemljine sjene.
Ovu je pojavu bilo moguce gledati iz nekoliko istarskih zvjezdarnica i mjesta, primjerice s igrališta u Višnjanu, a posebno za ovu prigodu do ponoci je bila otvorena i pulska zvjezdarnica na Monte Zaru.
Ulazak u polusjenu zapocelo je u 19.24 sata, djelomicna pomrcina u 20.22, a potpuna je pomrcina bila u 21.22 sata. Sredina potpune pomrcine, takozvani totalitet, bio je u 22.12 sati, a završio je u ponoc i dvije minute. Izlazak iz polusjene bio je u 1 sat. Tijekom totaliteta izgled Mjeseca se mijenjao.
Kako saznajemo u Astronomskom društvu Istra, u prošlosti su promatraci opisivali pojavu bijele tocke u sredini Mjeseceva kruga kad Mjesec prolazi vrlo blizu ili kroz središte Zemljine sjene. Neke su bile vidljive i tijekom jedne takve pomrcine krajem osamdesetih godina prošlog stoljeca.
Cijeli tijek pomrcine bio je vidljiv i iz istocnog dijela Afrike, s Bliskog istoka, iz središnje Azije i zapadne Australije. Promatraci u cijeloj Europi propustili su ranu fazu pomrcine jer je Mjesec, primjerice, u Puli izašao tek u 20 sati i 44 minute.
Totalitet se vidio diljem kontinenta, osim iz sjeverne Škotske i sjeverne Skandinavije. Istocna Azija, istocna Australija i Novi Zeland propustit ce posljednje faze pomrcine. Totalitet su mogli vidjeti cak i promatraci u istocnom Brazilu, Urugvaju i Argentini.
Kako saznajemo od istarskog astronoma Korada Korlevica, nije se ocekivalo ništa posebno osim što se možda mogao vidjeti utjecaj vulkanskih aktivnosti na Zemljinoj sjeni. (S. ZRINIC TERLEVIC)