Iz sezone u sezonu Vodovod najavljuje ukljucenje pulskih bunara u vodovodni sustav grada Pule. Kao najizgledniji za ulazak u pogon je bunar Jadreški. Što se zapravo dogada s pulskim bunarima i je li ih moguce ponovno aktivirati upitali smo nadležne u Vodovodu.
Pocetkom srpnja na sjednici Gradskog vijeca direktor Vodovoda Darko Višnjic najavio je izradu studije te popratno reaktiviranje svih cetrnaest pulskih bunara, koji zahvaljujuci izgradnji kanalizacije na Velom Vrhu te propasti tvornica u industrijskoj zoni danas mogu dati dovoljno kvalitetnu vodu.
Sredinom srpnja studija se našla na njegovom stolu, no sada je naglasak stavljen na novac buduci da se u vecinu bunara, koji su u velikoj mjeri zapušteni, treba znacajno uložiti da bi se mogli koristiti.
U vodoopskrbi ostale Ševe
Bunar Jadreški, cini se, samo što nije ponovno aktiviran. Rukovoditeljica Opceg sektora Šanin Gedri Krelja nas je izvijestila da je u tijeku dovršenje postupka za njegovo ponovno ukljucenje u sustav uz potpuno samostalan, daljinski nadziran i upravljan rad, bez neposredne prisutnosti posade. Prema istom principu bit ce riješen i rad bunara Šišan.
"Dio pulskih bunara još se uvijek koristi za vodoopskrbu, u prvom redu bunar Ševe. Ostali su iz vodoopskrbnog sustava iskljuceni zbog utjecaja covjeka i okoliša na podzemne vode. Postojecom tehnološkom opremom oni ne uspijevaju dovesti sirovu vodu do propisanih uvjeta. Za odredeni broj bunara (Campanož, Tivoli i Valdragon) razmatra se mogucnost ponovnog ukljucenja u sustav uz korištenje drukcijih tehnoloških rješenja obrade vode. Osim toga, potrebno je stvoriti preduvjete za osiguranje kvalitete sirove vode provodenjem mjera zaštite u propisanim zaštitnim zonama, za što nam je potrebna pomoc potrošaca i mjerodavnih institucija. Za vodu iz preostalih bunara razmatramo mogucnost korištenja za ostale namjene, kao što je prodaja sirove vode u poljoprivredne svrhe putem prepaid kartica", piše u dopisu.
Iz odgovora se može išcitati i da voda pulskih bunara nije baš cista. Isto je lani ustvrdio sada vec bivši direktor Aurelio Buic, koji je o ovom podrucju govorio kao o podrucju posebno pogodenom zagadenjima, posebice biološkim. Kaže da su zakoni o zaštiti vode na tragu europskih, no u praksi su manjkavi zbog lošeg nadzora nad njihovim provodenjem.
U pratnji Aurelija Buica, sada kao rukovoditelja Pogona Pula, obišli smo dva najveca bunara, Jadreški i Šišan. Kaže da se, nakon nedavne potpune automatizacije bunara Jadreški, vrijedne gotovo milijun kuna, ceka još promjena nacina dezinfekcije i tada ce se bunar ukljuciti u sustav vodoopskrbe.
- Ovdje su pumpe uronjene na 30-ak metara dubine, a može se dobiti od 25 do 30 litara vode u sekundi. Ovi najstariji i fortificirani bunari kopani su u doba Austrije i u njih vode prirodne protocne žile tako da se pune za vrijeme velikih padalina. Tada se može dostici i do 60 litara u sekundi. Isto je i s bunarima Šišan i Fojbon. Imamo još i bunare Tivoli, Karpi, Peroj, koji ukupno mogu dati i do 200 litara vode u sekundi, ali zapravo cetiri najveca bunara daju gotovo 80 posto vode, drugi su manji i zato se u njih za sada i ne ulaže. Recimo, Tivoli je najzagadeniji i to fekalijama, zbog brojnih propusnih septickih jama. Postoji tehnologija kojom bismo ga mogli procistiti, no ona je preskupa za njegov kapacitet vode. Da nemamo drugih izvora, možda bismo i ulagali, ali ovako se zasad još uvijek ne isplati, ispricao nam je Buic.
Šišan ima najkvalitetniju vodu
Aurelio Buic odveo nas je i do bunara Šišan, koji ce se iduci pripremati za korištenje. Trenutno se ceka provodenje javnog natjecaja za automatizaciju bunara koja ce, zbog sve vece cijene bakra kao repromaterijala, možda i premašiti cijenu od milijun kuna koliko je uloženo u bunar Jadreški. Otprilike je istog kapaciteta kao i Jadreški, ali se može podiciti jednom od najkvalitetnijih voda od svih pulskih bunara.
Buic je svojevremeno takoder napomenuo da bi obradom za pice mogla biti korištena i voda posljednjeg aktiviranog bunara - Karoline, gdje su dokaz nezagadenosti covjecje ribice. No za sada se koristi za zalijevanje okolnih parkova i punjenje cisterni za pranje grada. Prema njegovim predvidanjima, s bunarima Ševe, Šišan i Jadreški pokrivalo bi se 40 do 50 litara u sekundi, ovisno o godišnjem dobu. Ali, cak i kada bi svi bili ispravni, moglo bi biti dobiveno otprilike 150 litara u sekundi, što je uz svu pomoc izvora Rakonek i njegovih 250 litara u sekundi nedostatno u turistickoj sezoni, kada se traži spas u Butonigi. Za preostalih devet mjeseci ovakva opskrba ucinila bi Pulu neovisnom.
Pregovore o smanjenju isporuke iz Butonige, s kojom je potpisan ugovor o isporuci 132 litre u sekundi, nedavno je najavio sadašnji direktor Višnjic objašnjavajuci da bi tim potezom poduzece profitiralo s obzirom na to da pulska voda košta manje nego ona iz Butonige. Podsjetimo da se gradani vodom opskrbljuju putem cetiri sustava - iz pulskih bunara, iz izvora Rakonek u dolini Raše i Gradole na Mirni te iz akumulacijskog jezera Butoniga. (I. N. TURKOVIC, S. ZRINIC TERLEVIC, snimio S. MILJEVIC)