Gradski bazen na Valkanama, na površini gdje se trenutno nalazi pomocni nogometni teren, ocekivano, izazvao je pažnju javnosti. Doduše, i najvecem optimistu jasno je da je potez gradske uprave "tek" rezerviranje zemljišta u prostorno-planskoj dokumentaciji Urbanistickog plana uredenja Lungo Mare koji je u izradi, odnosno, izmjenama u Generalnom urbanistickom planu uredenja Pule (GUP), a ne pocetak gradnje objekta koji Puli nedostaje dugi niz godina.
Doduše, kako je prošlog tjedna istaknuo gradonacelnik Boris Miletic, buduci da postoji mogucnost i da se na Monumentima izgradi bazen, rezerviranje zemljišta na Valkanama ne znaci da ce Pula preko noci odjednom dobiti dva bazena. Ipak, izmjenama u GUP-u ostavlja se mogucnost da Pula sama osigura toliko priželjkivani objekt.
Kada se spominje mogucnost gradnje bazena na lokaciji Sveta Katarina-Monumenti, aludira se na obecanje poduzetnika Darka Koncara prilikom predaje ponude za koncesiju u projektu Brijuni Rivijera za te lokacije kada je izjavio da bi u slucaju prihvacanja njegove ponude u Puli izgradio bazen. Medutim, cinjenica je da taj bazen ne bi bio gradski (jedino ako ga Koncar doslovno pokloni Puli).
Stoga je logicno da Grad na Valkanama ustvari rezervira zemljište ako se u skorijoj buducnosti odluci na takvu investiciju ukoliko od Koncarovog bazena ne bude ništa. Naravno, loptu treba spustiti na zemlju - teško je reci kojom dinamikom bi se to ostvarilo s obzirom da u gradskoj blagajni trenutno nema novca za takvu investiciju.
Medutim, i stadion i škola na Velom Vrhu izgradeni su kreditima pa se na jednak nacin, ili pak javno-privatnim partnerstvom, može i do ostvarenja ovog sna mnogih Puljana. Realizaciju sna docekali su prošle godine svi nogometni zaljubljenici, zašto se Puljani onda ne bi nadali bazenu.
Ako bi se realiziralo idejno rješenje koje se vec nazire u studiji, grube su procjene da bi investicija bila "teška" oko šest milijuna eura, odnosno 45 do 50 milijuna kuna, što bi znacilo da je izgradnja bazena na Valkanama dvostruko jeftinija od onog planiranog na Pragrandeu. (Piše Goran ROJNIC; Snimio Danilo MEMEDOVIC)
CIJELI TEKST U TSIKANOM IZDANJU