Splašnjava panika potrošaca zbog straha od povrca koju je pokrenula epidemija Escherichije coli u Njemackoj. Od prodavaca na pulskoj zelenoj tržnici doznajemo da su kupci u cetvrtak kupovali uobicajene kolicine povrca, pa tako i pogrešno optužene krastavce. Od prije desetak dana krastavci na pulsku tržnicu vecinom dolaze iz domacih staklenika.
- Nije ni cudo što je Nijemcima povrce naštetilo ako ga ne peru, a jedu krastavce s korom, komentirala je prodavacica. A druga dodaje: Kako to da se kupci nisu pitali za kvalitetu povrca ove zime kada se prodavalo uvozno povrce i voce? Sada kada je stiglo ono iz domacih njiva i staklenika - diže se panika. Nije to slucajno, zakljucuje.
Doista, upravo su u cetvrtak, deset dana ranije nego lani, stigli prvi pomidori iz staklenika pokraj Pomera i Banjola. Prepoznaju se po tome što su više nalik prirodno uzgojenim plodovima od onih iz uvoznih staklenika. Nepravilnog su oblika, razlicite velicine i razlicitog stupnja zrelosti, za razliku od uvoznih koji su gotovo svi isti.
Ljudi nemaju novca
Medutim, ono što brine naše poljoprivrednike i prodavace na dulje staze je cinjenica da je prodaja na zelenoj tržnici kontinuirano osjetno manja nego lani. Ljudi nemaju novca pa jedu manje povrca, što ce im se odraziti na zdravlje, smatra jedna prodavacica.
"Mnogi kupci kupuju u trgovackim centrima na kartice s odgodom placanja", dodao je Nenad Kuftic, uzgajivac ekološkog povrca. I on osjeca recesijsku godinu, kupovna moc srednjeg sloja znatno je manja, kaže. Pokušava se na tržište probiti posebnim asortimanom u ekološkom uzgoju kao što su žuti pomidori, narancaste paprike ili špageta tikvice.
Upozorava da se više ne jede povrce kada mu je sezona, što je puno zdravije. Ljudi su izgubili kompas, pa tako tikvice i rajcicu jedu cijele godine, a mladi krumpir vec od sijecnja, umjesto da ga s guštom prvi put jedu u svibnju.
Globalizacija je dovela do toga da je uništila želju za povrcem kada mu je sezona. Manjoj prodaji na zelenoj tržnici pridonosi i nedostatak parkirnih mjesta, pa tako i nedostupnost gradske tržnice vecem broju kupaca, smatra Kuftic.
Preprodavaci
Josip Anton Rupnik, koji je u cetvrtak na tržnici održao i konferenciju za novinare, pak tvrdi da su mu se poljoprivredni proizvodaci iz Pazina, Labina i Umaga požalili na nemogucnost plasmana svoje robe na istarskim tržnicama zbog konkurencije preprodavaca. Tako se umjesto domaceg voca i povrca na tržnicama širom Istre plasira roba nepoznatog porijekla, upitne kvalitete i ispravnosti, a domaca propada, porucio je Rupnik u ime Zelene stranke - Zelene alternative.
Smatra da je najsigurnija hrana ona koja je proizvedena u Istarskoj županiji u podneblju gdje živimo. Poziva gradane da njihovoj stranci prijave nelegalnu prodaju robe na tržnici, a Zelena stranka ce dalje prijaviti nadležnoj inspekciji. Nelegalna je prodaja ako se plasira više od 50 kilograma robe bez deklaracije. Ponekad se na tržnici prodaje povrce i voce kupljeno u trgovackom centru, a kao takvo nema deklaraciju, tvrdi Rupnik.
Gordana Ferencic, predsjednica županijske stranke zelenih, apelira na poljoprivrednu inspekciju da kontrolira proizvode li prodavaci hranu koju prodaju na tržnici. Zbog nedovoljne kontrole nije ni cudo što na nekim tržnicama cvjeta zelena mafija.
Predsjednik pulskog ogranka Stranke zelenih Petar Lovric upozorava da zbog preprodaje na pulskoj tržnici gradani moraju kupovati nekvalitetnu i skupu hranu. Štand ostaje isti, promijeni se samo cijena. Poduzece Tržnica trebalo bi i samo provoditi efikasniju kontrolu tko i što prodaje, smatra Lovric.
Naši sugovornici predlažu da se napravi još jedna lokacija zelene tržnice izvan centra grada, pokraj trgovackih centara gdje postoji mogucnost parkiranja.