Senat Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli na jucerašnjoj je sjednici donio zakljucak da ne podržava upucivanje prijedloga triju zakona o visokom obrazovanju, sveucilištu i znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru.
Time je i pulski senat ponovio odluku senata u Zagrebu koji je otišao i korak dalje te donio odluku da ce na jesen odgoditi pocetak akademske godine ukoliko Vlada ustraje na donošenju zakona. Takva odluka u Puli još nije donesena, a o njoj se nije ni posebno raspravljalo.
Iako je rektor Robert Matijašic koji je kao clan povjerenstva i sam sudjelovao u izradi zakona bio skloniji podržati zakone, uz opasku da žali što primjedbe nisu uvažene, vecina je clanova ocijenila da je njihov sadržaj takav da ih nije moguce prihvatiti. Smatraju da su u mnogim pojedinostima zakoni bitno poboljšani u odnosu na prethodni prijedlog, ali još uvijek nedovoljno.
- Podržao sam nastavak saborske procedure jer mislim da promjene treba poceti osmišljavati, a i provoditi cim prije. Tome nije prepreka ni kraj mandata ovog saziva Sabora jer bi na tome trebalo raditi u kontinuitetu. Mislim da je zahtjev nekih, ne svih, sudionika u ovim raspravama diljem Hrvatske da se prijedlog povuce iz procedure samo kupovanje vremena kako bi se s pocetkom promjena odužilo, kazao je rektor.
Procelnik Odjela ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirkovic" Valter Boljuncic bio je pak medu vecinom koja je tražila odbacivanje zakona te je predložio da se na nivou cijele akademske zajednice osnuju tijelo koje ce izraditi prijedloge zakona.
- Umjesto da raspravljamo o prijedlozima Ministarstva koji su vecini neprihvatljivi, trebamo sami krenuti u njihovu izradu, a na sveucilištima imamo dovoljno strucnjaka za to, veli Boljuncic. Zakone je odbacio zbog više spornih tocaka, a najviše jer se gubi autonomija sveucilišta i njegovih sastavnica. Jedan od njegovih prijedloga koji je podržao senat je potreba razrade više modela diferenciranog pristupa financiranja.
- Nisu svi studiji u istom položaju, primjerice latinski jezik ili ekonomija, a onima koji više prihoduju trebala bi se dozvoliti veca autonomija u raspolaganju sredstvima. Smatram da se prica oko besplatnog studiranja fokusirala previše na školarine, a puno je gori problem nedostatak domova, što je slucaj u Puli, zbog cega studentima enormno rastu troškovi studiranja.
Dakle, standard studenata mora se poboljšati kroz jacanje infrastrukture kao i kroz osnivanje zaklada za stipendiranje, ali najviše tako što ce se mladima omoguciti zapošljavanje nakon diplome, što je ipak najvažnije, napomenuo je Boljuncic.
Senat je naglasio da je za daljnju provedbu reforme sustava visokog obrazovanja i znanosti potrebno dodatno investiranje u sustav, odnosno znacajno povecanje izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje u državnom proracunu.