Tijekom aktualnog sata pulskog Gradskog vijeca u cetvrtak oporbeni vijecnici najviše su pitanja uputili direktoru Vodovoda Darku Višnjicu. Bruno Nefat (NL P. Cuccurina) upitao ga je što kani poduzeti u vezi s vec drugom nepravomocnom presudom u korist otpuštenog radnika Stanka Radulovica i koliko su ti postupci dosad koštali Vodovod, te smatra li da je zbog toga zaslužio razrješnicu.
Višnjic mu je odgovorio da su troškovi 2.450 kuna, da postoje rješenja na koja su se žalili i da nisu još donesene pravomocne odluke, dok ce o razrješnici, kaže, odluciti Nadzorni odbor.
Lovorka Tomicic (HDZ) upitala ga je zašto nisu urodile plodom mjere štednje koje je najavio lani za smanjenje gubitka te zašto ce gubitak smanjivati novom naknadom koju ce opet placati gradani. Višnjic joj je odgovorio da ce o lanjskim rezultatima poslovanja biti rijeci tek ove godine, a da je naknada namjenska i nece utjecati na prihode i rashode društva.
Vijecnik HSU-a Radovan Cvek želio je od procelnika za društvene djelatnosti Erika Lukšica doznati zašto se za socijalne kategorije ne obracunava niža cijena vode, što je i zakonska obveza, na što mu je procelnik odgovorio da ni u Zakonu o vodama, ni u Zakonu o socijalnoj skrbi nije tocno definirano na koje se kategorije to primjenjuje.
Bilo je rijeci i o potpisivanju ugovora u petak izmedu Hercualnee i Hrvatskih voda s izvodacem radova na rivi te je direktor Herculanee Igor Stari najavio pocetak radova za sedam do najviše deset dana.
Upravo ce gostovanje direktora Hrvatskih voda u petak u Puli biti iskorišteno i za razgovor o prevenciji nestašica vode za sušnih razdoblja u Puli i Istri, odgovorio je pak gradonacelnik Boris Miletic na upit Marka Martincica (IDS) što Grad cini vezano uz tu vremensku nepriliku.
Na upit Lovorke Tomicic je li tocno da je Herculanea dala pozajmicu od pola milijuna kuna nogometnom klubu Istra 1961, Stari je to potvrdio obrazloživši takvu odluku dobrim garancijama, kamatom te likvidnošcu kluba cime se sve osigurava povrat posudenih sredstava.
Odgovarajuci na upit o povezivanju Štinjana s Pulom asfaltiranjem bijelog puta, a u kontekstu revitalizacije dijela sjeverne pulske luke oko Katarine i Monumenta, Miletic je ustvrdio da razvoj tog podrucja, kao i Muzila, podrazumijeva upravo izgradnju mreže prometnica da bi se ta podrucja integrirala u gradsko tkivo i omogucio svima slobodan pristup.
- Tako ce se i Štinjan zasigurno povezati s Pulom, iako to nije uvršteno u ovu proracunsku godinu, rekao je Miletic.
Na aktualnom satu bilo je rijeci i o legalizaciji gradevina na podrucju Monte Turca, na što je procelnik za prostorno uredenje Giordano Škuflic rekao da bez zakonskih izmjena ona nije moguca, ali da Grad ima u planu, izmjenama Prostornog plana uredenja, tu zonu urbanizirati, a ceka se i izmjena zakona.