U povodu 55. godišnjice obrazovanja učitelja u okviru nekadašnje Pedagoške akademije, ali i početka drugog mandata dekanice doc. dr. sc. Mirjane Radetić-Paić. razgovarali smo s njom o dosezima sadašnjeg Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Za početak, upitali smo je kakvi su rezultati upisa u prvom upisnom roku i kakva je struktura upisanih studenta?
- Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti izvodi dva studijska programa Integrirani sveučilišni Učiteljski studij i Preddiplomski stručni studij predškolskog odgoja. Unutar ta dva programa imamo pet studijskih skupina: na hrvatskom i talijanskom jeziku te izvanredni studij Predškolskog odgoja. Redovni studij Predškolskog odgoja popunili smo u potpunosti, a za drugi ispitni rok ostat će dvadesetak mjesta na Učiteljskom studiju, desetak na izvanrednom studiju Predškolskog odgoja, kao i na oba studijska programa koja se izvode na talijanskom jeziku. Unazad nekoliko godina možemo reći da se struktura upisanih studenata poboljšala u smislu da dolaze s većom razinom predznanja čemu je doprinijelo uvođenje Državne mature, ali i uvođenje motivacijskog intervjua kojeg odrađuju djelatnici Fakulteta, a to je sada dio upisnog postupka. Također velik broj, čak 70-ak posto novih studenata, dolazi iz drugih krajeva Hrvatske pretežno iz Slavonije, Međimurja, Podravine pa i iz okolice Rijeke i Dalmacije.
- Što privlači studente na izbor upravo ovog Fakulteta?
- Naš Fakultet nudi pregršt zanimljivih kolegija koji se prije svega dotiču društvenih znanosti, najviše iz područja pedagogije, ali imamo i dosta kolegija vezanih za psihologiju, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, kineziologiju i slično. Pri tome nudimo i niz kolegija iz područja likovne i glazbene umjetnosti, ali i iz područja prirodnih znanosti. Za razliku od drugih Učiteljskih fakulteta u regiji, prepoznatljivi smo po dva modula tj. postoji mogućnost izbora većeg broja kolegija iz informatike i engleskog jezika što smo prepoznali kao prednost pri zapošljavanju naših bivših studenata. No, ipak, posljednjih godina, mislim da je odlučujući čimbenik dolaska studenata to što Pula, polako, ali sigurno, postaje sve značajniji sveučilišni grad. Sveučilište je otvorilo studentski dom koji ima tendenciju širenja, studentski restoran, planski se radi na podizanju standarda studenata u svakom segmentu, planiraju se novi prostori za proširenje sastavnica Sveučilišta… Drago mi je što je naš Fakultet u samom vrhu sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koje upisuju najveći broj studenata.
- Spomenuli ste zapošljavanje. Imate li podatke o zapošljavanju bivših studenata?
- S bivšim studentima smo gotovo u svakodnevnom kontaktu. Naši bivši studenti su mentori po školama i vrtićima u okviru naših kolegija vezanih za različite metodike. Neki nam se javljaju radi stručne pomoći, bilo da su negdje tek počeli raditi, bilo kao asistenti u nastavi, bivši studenti se udružuju. Fakultet ima svoju Facebook stranicu gdje je također međusobno moguće izmjenjivati najrazličitije informacije. Zadnji podaci kojima raspolažemo je da među bivšim studentima koji su završili naše studije na talijanskom jeziku nema nezaposlenih, a da se kod ostalih studijskih skupina radi o nešto više od 10 posto nezaposlenih.
- Započeli ste drugi mandat kao dekanica Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Što biste istaknuli kao najvažnije stavke koje ste ispunili iz Vašeg programa ?
- Iz prethodnog mandata ispunjene su gotovo sve planirane aktivnosti, no po mom mišljenju najznačajniji događaj za naš Fakultet je što smo iz Odjela za odgojne i obrazovne znanosti prošle godine prerasli u Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Osobno me također jako veseli što smo značajno povećali broj znanstveno nastavnog kadra čime smo podigli kvalitetu fakulteta u najširem smislu, a pritom treba imati na umu da je i dalje na snazi zabrana zapošljavanja u državnim institucijama što uspjeh čini vrjednijim.
Realizirali smo dva međunarodna znanstvena skupa , 2015. godine 15. Dane Mate Demarina na našem Fakultetu i u suradnji s Dječjim vrtićem Medulin skup "Dani predškolskog odgoja" koji je ove godine održan u Medulinu i iz kojih je proizašlo niz monografija. Također, u proteklom razdoblju započeli smo s ulaganjima u Aullu Milotti koja se nalazi na našem Fakultetu za koju nam je u dva navrata osigurala sredstva Istarska županija, odnosno Upravni odjel za kulturu na inicijativu vijećnika Josipa Antona Rupnika i uz pomoć Anite Sponza, tajnice Mjesnog odbora Gregovica na čemu im se ovom prilikom zahvaljujem.
- Koji su daljnji planovi?
- Planova je jako puno, što kratkoročnih, što dugoročnih. Između ostalog planiramo obilježiti 55. godina visokog školovanja učitelja i odgojitelja u Puli, odnosno Istri. Planiramo otvaranje Preddiplomskog stručnog studija predškolski odgoj u formi izvanrednog studija u Umagu koji bi se izvodio na talijanskom jeziku. Zatim već relativno duže vrijeme radimo na podizanju Preddiplomskog stručnog studija predškolskog odgoja na razinu sveučilišnog kako bismo dugoročno mogli otvoriti i diplomski studij, a planiramo i otvaranje doktorskog studija. No, sve navedeno zahtjeva detaljne procedure prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a kako trenutno još nije sastavljeno, u potpunosti, Nacionalno vijeće za znanost koje pak ovisi o konstituiranju Sabora, ne preostaje nam drugo nego da budemo strpljivi. Pored toga, imamo i dosta upita za suradnjom od strane srodnih fakulteta u Hrvatskoj i u inozemstvu.
- Kakav je vaš stav prema kurikularnoj reformi?
- Reforma je svakako potrebna, međutim moj je stav da prije svega moramo početi od promjena na individualnoj tj. osobnoj razini. Dakle, moramo se mijenjati mi sami, odnosno sami uvidjeti potrebu promjene. Bez toga će bilo kakva izvanjska reforma djelovati kao nametnuta. Naime, mi još uvijek ponegdje imamo nastavnike koji smatraju da su učenici tu radi njih, a ne suprotno. Nedostaju im pedagoške kompetencije i dalje promatraju učenike kao uniformiranu cjelinu, ne uvažavajući njihove individualne razlike i potrebe te nažalost smatraju da je kazna poticajnija od nagrade. Cjeloživotno obrazovanje nastavnika dio je i uvjet uspješnog ostvarenja, između ostalog, i društva temeljenog na znanju. I tome trebamo težiti u našem sustavu obrazovanja. S druge strane, mislim da su djelatnici koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju djece u najširem smislu potplaćeni i da ih se ne tretira na adekvatan način. Radi se o ključnim osobama u životu svakog djeteta od najranijeg djetinjstva i ne smijemo podcjenjivati njihov značaj. Moramo svi zajedno raditi na vraćanju ugleda struke koje je učitelj, odnosno nastavnik nekada imao. (Razgovarala Lara BAGAR)