Danas je u Titovom parku u Puli počelo isprobavanje postavljanja bisti koje bi se tijekom ove godine trebale naći u njegovom budućem memorijalnom dijelu, u kojem će biti desetak bista narodnih heroja i antifašista. Posao njihove restauracije dodijeljen je na natječaju najpovoljnijem ponuđaču, ateljeu akademskog kipara Alije Rešića iz Hrboki.
- Važno je reći da se u realizaciju ide, ali u fazama, jer je pretpostavka cijelog projekta i uređenje parka, ali i postupak restauriranja spomenika Vanje Radauša. Uz sve to postavilo bi se, dakle, desetak poprsja antifašista i narodnih heroja vezanih za Pulu i Istru, i to na novim kamenim postoljima. Bit će to nova vizura parka kada budemo imali i prohodnu rivu, kaže nam dogradonačelnik Fabrizio Radin.
Na upit hoće li barem memorijalni dio biti realiziran do ovogodišnjeg Dana grada Pule, početkom svibnja, Radin ističe da je važno zasad reći da je koncepcija parka takva i da će biti ostvarena tijekom godine, a hoće li to biti koji mjesec prije ili kasnije, manje je važno.
Inače, po projektu u memorijalnom dijelu bi trebale biti postavljene biste Jurice Kalca, Nevena Kirca, Ivana Jadreška, Slavka Grubiše, Ruže Petrović, Tonke Lorencin, Olge Ban, Anke Butorac i Vladimira Gortana. Pored bisti postavile bi se i informativne ploče na kojima bi pisale kratke informacije o osobama na bistama, prostor bi se dodatno osvijetlio, uredio bi se i sam Radaušev spomenik te bi sve, uz primjereno hortikulturno uređenje, činilo novu cjelinu u sklopu buduće uređene rive.
Uređenje memorijalnog dijela stajalo bi nešto više od 70 tisuća kuna, a u fazama bi se potom uređivao i ostatak parka. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)
Uređenje i Krešimirovog parka
Na zahtjev istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, uz postojeće poprsje Matka Laginje smješteno u centralnom dijelu obližnjeg Parka Petra Krešimira IV. postavit će se i poprsja Matka Mandića te Vjekoslava Spinčića - "hrvatskog trolista". Time bi se uredio park te postavila nova poprsja na postolja koja su danas prazna. Nadalje, postavljanjem poprsja "hrvatskog trolista" smatra se da se nadopunjuje kulturno-povijesni identitet prostora kao cjeline ispred nekadašnjeg Narodnog doma, sjedišta značajnih ustanova istarskih Hrvata, koji su fašisti spalili 1920. godine.