Pula nema toplana pa ni obvezu ugradnje razdjelnika

Toplanu su imale neke zgrade u Splitskoj i Ulici starih statuta, ali su je stanari odlučili prestati koristiti (arhiva GI)
Toplanu su imale neke zgrade u Splitskoj i Ulici starih statuta, ali su je stanari odlučili prestati koristiti (arhiva GI)

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju vlasnicima stanova nametnuta su nova pravila koja ih uglavnom udaraju po džepu.

Nakon obveze ishodovanja skupog energetskog certifikata za one koji žele prodati stan, novu obvezu imaju tisuće kućanstava koja se griju u sustavu toplana, odnosno na plin.

Zbog smanjenja, odnosno racionalnije potrošnje toplinske energije, svi će trebati na radijatore ugraditi termostatske ventile i razdjelnike ili neku vrstu mjernog uređaja. Sustav razdjelnika za četiri radijatora, na primjer, stoji oko 1.600 kuna, što je minimalni trošak instaliranja novih uređaja budući da u prosječnom kućanstvu s centralnim grijanjem ima više radijatora.

U Puli je, doduše, tek nekoliko zgrada bilo u sustavu toplane u Splitskoj i Ulici starih statuta, bez koje su sada ostali budući da se stanari nisu usuglasili o podmirenju dugovanja i nastavku grijanja. Stoga u tim zgradama nije bilo dogovora o ugradnji uređaja za smanjenje potrošnje plina, kaže direktor Castruma Drago Glumac.

- Suvlasnici, a njih je 110, nisu se ništa dogovorili. Gotovo 96 posto suvlasnika usuglasilo se da ne žele koristiti toplanu, a preostali dio njih koji bi je htio koristiti neće moći financijski podnijeti taj trošak, kaže Glumac.

Kotlovnicu, po našim saznanima, ima i jedna zgrada na zaobilaznici, ali ni tamošnji stanari je ne koriste jer se nisu mogli dogovoriti o podmirenju troškova. I direktor pulske Plinare Dean Kocijančić potvrdio nam je da su razdjelnici vezani uz toplinarstvo.

- Ako stan ima etažno plinsko grijanje, ne mora imati razdjelnike, ali zgrada s kotlovnicom mora jer to spada u samostalne sustave u toplinarstvu, objašnjava Kocijančić.

Inače, ugradnju razdjelnika moguće je sufinancirati sredstvima Europske unije, kao što je to lani učinio Grad Rijeka, koji je također sudjelovao u trošku s 21 posto. Riječanima je tako sufinancirana ugradnja s 46,5 posto. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter