"Iako Pula nije ponijela titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, ulazak u samo finale izuzetno je velik rezultat i neprocjenjivo iskustvo za naš grad. Naša je tema kulturna demilitarizacija jer jedini je pravi odgovor na nasilje i govor mržnje upravo kultura. Prošli smo vrlo složen i mukotrpan put koji nimalo nije bio uzaludan budući da sad imamo kvalitetnu podlogu za nastavak razvoja kulture u našem gradu", komentirao je gradonačelnik Boris Miletić neuspio završetak izbora hrvatskog grada za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
No, što gubitak u utrci znači za Pulu, pogotovo s obzirom na sve najavljivane planove koji su se trebali realizirati da je kojim slučajem ponijela titulu prijestolnice, ono je što zanima javnost, posebno kulturnjake. Pula se, naime, s Istarskom županijom kandidirala za laskavu titulu s temom "Demilitarizacija! – Od tvrđave do foruma", pa je pitanje hoće li se navedena demilitarizacija ostvariti nakon što je izgubila utrku.
- Pula nije izgubila! Ništa, smatra Jasmina Nina Kamber, pročelnica gradskog Upravnog odjela za kulturu. - Kroz našu kandidaturu smo imali tri cilja, kulturnu demilitarizaciju bivših vojnih zona i to se sigurno nastavlja i idemo u daljnje osvajanje do kraja. Nastavlja se realizacija svega što smo zacrtali, daljnje osvajanje kulturom vojnih zona. Prva na redu je tvrđava Maria Luisa na Muzilu koju ćemo sigurno dovesti na nivo prepoznatljivosti u Europi i napuniti je mnogim kulturnim programima. Drugi cilj, programska linija uključivanja građana u kreiranja programa, prepoznata na europskom nivou kao "razvoj publike", gdje građani kroz ovaj projekt kao veliki komunikacijski kanal osim želja razvoja kulture sudjeluju u kreiranju programa i preuzimaju odgovornost, također se nastavlja. Kao i jačanje suradnju između kulturnog, gospodarskog, obrazovnog i turističkog sektora, što nam je bio treći cilj. Dakle, normalno nastavljamo razvijati projekte s kojima smo počeli, poručuje pročelnica.
Kamber navodi da se, od onog što se neće ostvariti iz zamišljene kandidature, to odnosi na velike zahvate i programe za koje su potrebna sredstva Europe, poput otvaranje opera s tisuću ljudi i veće suradnje s ostalim europskim destinacijama.
- Mi ni nismo išli na velike radove i zahvate u infrastrukturi, to je učinila Rijeka koja ima puno takvih projekata. Europa je odavno prevazišla otvaranje novih ustanova i ulaganja u izgradnju. Rijeka je jedina istupila na taj način, gradnja novog muzeja, govori Kamber, koja se, potom na naše pitanje, ne slaže da je upravo konkretan zahvat Rijeke nagradila Europska komisija titulom prijestolnice.
Inače, o prijestolnici je odlučivalo šest kriterija: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provođenja te doseg i upravljanje projektnim ciklusom. Posebni ciljevi bili su: jačanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije u kulturnoj ponudi gradova, kao i putem transnacionalne suradnje; proširivanje pristupa i sudjelovanja u kulturi; jačanje kapaciteta u kulturnom sektoru i njegovih veza s drugim sektorima; podizanje međunarodnog profila gradova kroz kulturu. (G. ROJNIĆ)
CIJELA TEMA U TISKANOM IZDANJU