Pula: Nastavak gradnje obalnog kolektora

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Do kraja godine Herculanea ce krenuti s nastavkom izgradnje obalnog kolektora kanalizacijskog sustava na rivi kojim ce se omoguciti sanacija pulskog zaljeva i stvoriti preduvjeti za revitalizaciju obalnog dijela Pule. Najznacajniji zahvat je izgradnja cetiri dionice duž pulske rive: Lucka kapetanija, riva, Uljanik i Flaciusova ulica. No, iako se razmatrala mogucnost da se radovi u Flaciusovoj i na rivi te u ostalim objektima sustava (crpna stanica Veli Vrh, šijanski kolektor) izvedu istovremeno, problem pri organizaciji prometa uvjetovao je drugaciju dinamiku izgradnje.

- Organizacija i dinamika gradnje, kao i izbor dionica koje ce se u odredenim periodima graditi, ovisit ce o spremnosti projektne dokumentacije, tehnickim uvjetima gradnje te sagledavanju utjecaja izgradnje na promet u gradu. Upravo zbog organizacije prometa odluceno je da se krajem ove, odnosno pocetkom 2011., najprije krene s realizacijom dijela kolektora u Flaciusovoj te crpne stanice Veli Vrh i dionice šijanskog kolektora, najavljuje Igor Stari, direktor Herculanee, koji istice da pulsko komunalno poduzece raspisuje natjecaje za radove koji se financiraju putem HBOR-a, dok za one koji se financiraju putem Jadranskog projekta II natjecaj raspisuju Hrvatske vode, cime se i odreduje dinamika gradnje.



Raskopane riva i Punta
Zbog prometnih problema tek nakon radova u Flaciusovoj i izgradnje šijanskog kolektora bit ce moguce zapoceti gradnju na ostalim dionicama kolektora na rivi, za koje su vec ishodovane gradevinske dozvole i izvršena istraživanja. Predstoji ispitivanje stabilnosti obalnog zida rive, o cemu ce ovisiti i mogucnost prometovanja Uljanikovog vlaka, dok ce sudski vještaci dokumentirati stanje obližnjih zgrada.

Promet nece biti otežan samo zbog izgradnje kolektora na rivi, vec i zbog ostalih radova na gradskim prometnicama koji su planirani u iduce dvije godine. Takoder, izvjesno je da ce parkiralište na Karolini, barem dijelom, biti zatvoreno za vrijeme radova na rivi, ali i izgradnje na samom parkiralištu.

- Prema planu gradnje, prvi radovi pocet ce na dionici Flaciusove, koja je sastavni dio izgradnje "kolektora riva". Dinamika gradnje, a time i raspisivanje natjecaja za dionicu "Flacuisova", ovisit ce o operativnosti projekta "Jadran II", odnosno aneksiranju postojeceg ugovora glede financijskih instrumenata osiguranja, kao i potpisu ugovora s bankom agentom s kojom radi Jadranski projekt, a koji su dužni potpisati svi gradovi koji u projektu sudjeluju, istice Stari.

Trenutno je, nastavlja Stari, u tijeku javni natjecaj za odabir izvodaca za izgradnju crpne stanice Veli Vrh i dijela pripadajuceg tlacnog voda, cija je procijenjena vrijednost šest milijuna kuna, a gradnja objekta se financira sredstvima HBOR-a, kojima se financira i šijanski kolektor.

I dok je jasno da ce Flaciusova, a samim time i veci dio rive, biti zatvorena za promet i s time se javnost gotovo vec pomirila, veliki problem mogao bi nastati prilikom gradnje šijanskog kolektora koji, kako naglašava Stari, obuhvaca izgradnju fekalnog kolektora i oborinske kanalizacije u Ravenskoj te dijelu Kolodvorske i Tršcanske ulice, kao i kišni preljev na Trgu na mostu u parku pored veterinarske stanice, koji ce služiti za preusmjeravanje fekalnih voda iz šijanskog kolektora u novoizgradenu crpnu stanicu Riviera.

Iz popisa lokacija radova vidljivo je da ce biti otežano prometovanje Puntom, odnosno kružnim tokom, što uz zatvaranje rive donosi ogromne prometne probleme.

Saniranje preostalih ispusta kanalizacije
- Osnovna svrha izgradnje kanalizacije grada je stvaranje preduvjeta da se Pula konacno okrene moru kroz revitalizaciju zaljeva, odnosno da se omoguci gospodarski i ostali razvoj i širenje grada prema tom podrucju. Kroz nastavak izgradnje kanalizacije sanirat ce se preostala 23 direktna ispusta kanalizacije u luku i usmjeriti ih na procistac otpadnih voda. Time ce se smanjiti onecišcenje mora te zaštititi zaljev i bunari pitke vode smanjenjem onecišcenja podzemnih voda, a poboljšat ce se i efikasnost sustava odvodnje kroz kontrolirano prikupljanje, transport i procišcavanje otpadnih voda, objašnjava Stari.

Prošlogodišnjom izgradnjom i puštanjem u pogon crpne stanice Stoja T-Luka zatvoreno je 19 od 42 postojeca ispusta kanalizacije u pulski zaljev. No, istice Stari, i dalje se kroz preostala nesanirana 23 ispusta u zaljev svaki dan ispusti preko pet tisuca kubicnim metara neprocišcenih otpadnih voda, što odgovara kolicini od oko 500 kamiona cisterni.

Buduci da je temelj saniranja pulskog zaljeva dovršetak izgradnje obalnog kolektora, potrebno je izgraditi tri objekta s pocetka price, a svakako je najznacajniji kolektor Riva. (Piše Goran ROJNIC)

Ovisni o arheološkom nadzoru
Izgradnja obalnog kolektora u mnogocemu ce ovisiti o arheološkom nadzoru. Mogucnost smjenskog rada gradilišta, da bi se smanjilo vrijeme trajanja izgradnje, ovisit ce o dozvoli Konzervatorskog odjela jer ce gradilište biti pod stalnim nadzorom arheologa, što bi za posljedicu imalo njihovo produženo radno vrijeme i rad subotom.

Informiranje gradana
- Složenost uvjeta gradnje i zadiranje u staru gradsku jezgru neminovno ce utjecati na svakodnevni život svih gradana Pule. Stoga se javila potreba jasne komunikacije i upoznavanja gradana s projektom izgradnje obalnog kolektora. Želimo stvoriti pozitivnu percepciju gradana glede važnosti i znacaja gradnje obalnog kolektora te koristi koju ce tim projektom dobiti. Stoga ce za vrijeme gradnje gradani biti informirani o nacinima, dinamici i organizaciji same gradnje. U informiranju cemo koristiti sve oblike komunikacije, od letaka, brošura, TV i radioemisija, tiska, jumbo-plakata, internetskih portala, prezentacija, kao i komunikacije na samom mjestu gradnje, najavljuje direktor Igor Stari.

Osigurano 114 milijuna kuna
- Unatoc objektivno teškoj gospodarskoj situaciji u Puli za nastavak izgradnje kanalizacije (obalnog kolektora kanalizacije) osigurana su sredstva, što je realizirano prije svega pristupanjem Jadranskom projektu II u vrijednosti od 87,5 milijuna kuna, od kojih se 43,75 milijuna odnosi na zajam, a preostali dio cine bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskih voda, te namjenska sredstva. Uz Jadran II, tu su i sredstva osigurana putem HBOR-a kroz dodjelu bespovratnih državnih sredstava u ukupnom iznosu od 26,5 milijuna kuna, naglasio je direktor Herculanee.


Podijeli: Facebook Twiter