Međunarodno arheološko savjetovanje naslovljeno "Privatne i javne igre od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka" otvoreno je danas u svečanoj dvorani "Tone Peruško" Sveučilišta Jurja Dobrile.
Organizirali su ga Centar za arheološka istraživanja Instituta "Ivo Pilar" i Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni-Medulin pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a u suradnji s Društvom za povijest i kulturni razvitak Istre i Centrom za povijesna istraživanja u Rovinju.
Nakon pozdravnih riječi predstavnika Županije i organizatora, o vrlo opširnoj temi igara govorila je Kristina Džin.
- Krajem Rimske Republike i početkom Carstva evidentirano je 77 dana igara, a 354. godine ta brojka dostiže 177 neradnih dana, od kojih je 101 namijenjen scenskim priredbama, 66 događanjima u cirkusu, a 10 dana gladijatorskim igrama. U 2. stoljeću Marko Aurelije određuje da barem 230 dana moraju biti radni, istaknula je Džin.
Dodala je da su kruh i igre osnovni interes rimskog društva.
Što su tu bile javne igre u Rimu? One su, prema tumačenju Marije Buzov iz Instituta za arheologiju, predstavljale žrtvu bogovima, bile su škola karaktera, služile su za proučavanje vještine stranaca, ali bile su i mjesto izvršenja smrtne kazne.
U izlaganju Paole Puppo i Fabija Mosce iz Italije navedeno je da su u starom Rimu igraće ploče izrađene od drva bile vrlo uobičajene, osobito one od mramora ili kamena, a često su igre na ploči bile isklesane u javnim prostorima, kao primjerice na trgovima, stubištima i ulicama.
Potom je Giancarlo Germana' Bozza govorio o Kaliguli i ludim asticima u Sirakuzi (vrsta poetskog natječaja), a o uličnim zabavljačima i putujućim predstavama od privatnih do javnih zbivanja kazivali su Michele Bueno i Chira D'Inca'.
- Različiti arheološki nalazi s prikazima gladijatora, sportaša, cirkuskih utrka i drugih prizora iz amfiteatra i s hipodroma važni su kao mogući pokazatelji usvajanja rimskog načina života i običaja, ali i kao dokaz postojanja, naravni, priređivanja i opstanka igara u rimskim pokrajinama na području današnje Srbije, ističe Miroslav Vujović s beogradskog univerziteta.
Kornelija A. Giunio izlagala je o javnim i privatnim igrama u rimsko doba iz fundusa Arheološkog muzeja u Zadru.
O tragovima igara u prapovijesti Pule izlagala je Klara Buršić Matijašić.
- Pobijediti u igri značilo je ponovno se roditi. O igrama i igračkama u prapovijesti Istre vrlo malo se zna, no ipak postoje tragovi koji omogućuju da se o tome govori, kazala je.
Poslijepodnevni dio znanstvenog skupa nastavljen je u Medulinu. (V. BEGIĆ)