Na opcinskim izborima koji su održani u svibnju ove godine Roberto Cosolini je pobjedom nad suparnikom Robertom Antonioneom prekinuo desetogodišnju vladavinu koalicije desnog centra. Cosolini ima 54 godine, a radio je kao strucnjak za gospodarska pitanja u nekoliko javnih ustanova grada Trsta, ukljucujuci tršcansku gospodarsku komoru te javno poduzece Ezit, koje se bavi pitanjem razvoja tršcanske industrijske zone.
Od 2003. do 2008. bio je procelnik u vladi regije Friuli-Venezia Giulia zadužen za pitanja iz radnih odnosa, znanosti i sveucilišnog obrazovanja. Bilo je to vrijeme vladavine koalicije lijevog centra predvodene poznatim tršcanskim poduzetnikom Riccardom Illyijem, s kojim je Cosolini uspostavio izuzetno prisne politicke i profesionalne odnose.
Pobjeda na opcinskim izborima stigla je u drugom krugu glasanja direktnim okršajem s kandidatom desnice Antonioneom.
Mjesec dana nakon pobjede Cosolinijeva koalicija lijevog centra doživjela je prvi ozbiljniji napad opozicije kada je za predsjednika gradskog vijeca imenovan pripadnik slovenske manjine i clan stranke Komunisticke obnove Iztok Furlanic, koji je u Trstu, a i šire, poznat po tome što je u travnju ove godine kao opcinski vijecnik predložio da se u Trstu postavi zidna ploca u spomen na maršala Tita zbog, kako je kazao, "njegovih zasluga u promicanju gospodarskih odnosa izmedu Italije i Jugoslavije koji su toliko blagostanja donijeli Trstu".
Furlanic je, izmedu ostalog, autor prijedloga zakona o izdvajanju iz gradskog proracuna milijun eura radi financiranja akcije ekshumacije posmrtnih ostataka infojbiranih u jami kod Bazovice, koja je postala talijanski nacionalni spomenik. Furlanic je obrazložio inicijativu tvrdnjom da je pitanje fojbi postalo predmet ideološko-politickih prepucavanja i lažiranja povijesnih istina.
IZBJEGAO POLEMIKU
Gradonacelnik Cosolini nije se ukljucio u polemiku te se zadržao na obrani odluke gradskog vijeca i na politickoj zrelosti i sposobnosti Furlanica.
- Radi se o dobrom politicaru i vjerujem da ce on zastupati interese gradskog vijeca, rekao je Cosolini. Bilo kako bilo, imenovanje pripadnika slovenske manjine i clana stranke Komunisticke obnove rjecito govori o novoj politickoj klimi koja je zavladala Trstom.
U srijedu je Cosolini primio na razgovor predstavnike Talijanske unije Maurizija Tremula i Furija Radina i s njima razgovarao o stanju unutar institucije talijanske manjine koja djeluje u Hrvatskoj i Sloveniji. Tremul i Radin pozvali su ga na susret predsjednika Italije i Hrvatske Giorgia Napolitana i Ive Josipovica, koji ce se održati 3. rujna u Puli, što je on prihvatio.
Što ste zatekli u gradskoj palaci nakon desetogodišnje vladavine desnice, a vezano za medunarodnu aktivnost Trsta sa susjednim gradovima?
- Puno retorickih i simbolickih inicijativa, iza kojih sam pronašao prazninu, nije se ostvarilo ništa konkretno, gradonacelnik Roberto Dipiazza bavio se znacajnim potezima promidžbenog karaktera, ali nakon toga, odnosno nakon velike propagandne aktivnosti, ostala je praznina, uslijedila je šutnja.
U srpnju prošle godine u Trstu je veliki koncert održao maestro Riccardo Mutti uz nazocnost predsjednika Italije, Hrvatske i Slovenije, mislite li na to?
- Ukljucujuci i taj dogadaj, koji svakako ima svoju težinu, simbolika je jaka, o tom se koncertu puno govorilo, medijski je izuzetno dobro pracen. O njemu sve najbolje jer se uistinu radi o povijesnom dogadaju, ali ja govorim o necem drugom, odnosno govorim o šutnji, o neshvatljivim potezima zatvaranja grada pred izazovima stvaranja realnih oblika transgranicne suradnje.
Na što mislite?
- Mislim na izraženi provincijalizam dijela vladajuce koalicije desnog centra, na rad pojedinih gradskih procelnika koji su tijekom svog rada sustavno blokirali svaki pokušaj suradnje sa susjedima u Sloveniji i Hrvatskoj. Dakle, unatoc eklatantnim potezima gradonacelnika Dipiazze, našao sam grad u stagnaciji, zatvoren u neke provincijske paranoje.
POGLED PREMA SUSJEDIMA
Dat cu vam primjer: koalicija desnog centra osmislila je prostorni plan razvoja grada koji se ogranicava na opcinsku granicu, u njemu necete naci niti redak, niti skicu o svijetu, o zbilji koja postoji izvan "gradskih zidina". Mislim da je to politika koja ne vodi nikamo jer se grad mora razvijati s jasnim pogledom i stavom prema susjedima.
Prošle je godine gradonacelnik Dipiazza u Trstu potpisao sporazum o suradnji s rijeckim gradonacelnikom Obersnelom.
- Da, dogodilo se to pred sam kraj petogodišnjeg mandata, nije li i to simptomaticno? Uzgred, morate znati da kod nas u Italiji izborna kampanja pocinje redovito vec godinu dana prije izbora.
Kako mislite unaprijediti tu suradnju?
- Konkretnim potezima i inicijativama u svim domenama od kulture do gospodarstva. Pazite, Europska unija preko raznih fondova promice suradnju i za tu suradnju izdvaja puno novca. Uvjet za dobivanje tih sredstava je umrežavanje susjednih gradova i tu posla ima napretek s Rijekom, Pulom, Zagrebom, Ljubljanom, Grazom…
Kultura je znacajan prostor razvijanja transgranicne suradnje, Trst nece djelovati sam jer se namjeravamo udružiti i s Venecijom jer su povijesni korijeni gotovo identicni. O suradnji s Rijekom razgovarao sam s talijanskim generalnim konzulom i vec u rujnu zapocet cu s uspostavljanjem novih, konkretnijih oblika suradnje.
Pula i Istra?
- Normalno, tu ocekujem puno toga, za Trst je to povijesno zalede, povijesne veze su toliko razgranate da ne možeš apstrahirati od tog odnosa. Politika koalicije lijevog centra bitno se razlikuje od desnice i jedan od predmeta u kojemu je ta razlika razvidnija je upravo nacin vodenja medunarodnih odnosa. S Istrom i Pulom bilježim desetogodišnju stagnaciju u odnosima.
U Trstu djeluje hrvatska manjina. Koji su Vam planovi?
- Rano je još nešto više reci, no s predstavnicima te kulturno-jezicne zajednice vec sam se našao prilikom susreta s hrvatskim generalnim konzulom u Trstu. Upoznali smo se, nakratko razgovarali i izrazio sam spremnost da im pomognem.