Pula ima potencijal, nedostaje joj input

Marko Baus tijekom jučerašnjeg predavanja (Milivoj MIJOŠEK)
Marko Baus tijekom jučerašnjeg predavanja (Milivoj MIJOŠEK)

Grad Pula jedan je od gradova kandidata za Europsku prijestolnicu kulture za 2020. godinu (EPK 2020), a u sklopu priprema i organizacije kandidature, uz niz drugih programa, jučer i danas održava se dvodnevna kreativna radionica u pulskoj Zajednici Talijana.

Radionica je usmjerena na kreiranje i razradu projekata unutar nekoliko tema, slobodna je i namijenjena svim zainteresiranim građanima, sudionicima kulturno-kreativnih sektora, udrugama građana Grada Pule i Istarske županije, poduzetnicima, znanstvenicima. Cilj radionice je definiranje dijela projekata za program kandidature Pule za EPK 2020.

Visoka kvaliteta, prepoznatljivost i posebnost

Voditelji radionice su Jesenka Ricl, predsjednica i osnivačica CroCulTour - Hrvatskog društva kulturnog turizma, laureatkinja EUNIC Fellowship Programa 2014., magistra umjetnosti i specijalist marketinga posebnih područja, Marko Baus, član tima za pripremu kandidature Grada Pule za EPK 2020. i Mirna Karzen, osnivačica Social Innovation Lab-a, stručna savjetnica s dvadeset godina iskustva u međunarodnom, regionalnom i lokalnom razvoju s fokusom na ekonomski i društveni razvoj.

Kako smo mogli vidjeti jučer, na radionici su bili prisutni predstavnici gradskih ustanova u kulturi, škola, civilnog sektora, obrazovanja, poduzetnici, studenti, srednjoškolci, samostalni umjetnici. 

Prvi dio radionice bio je teorijski - odnosno predavači su obrazlagali samo temu, a u drugome dijelu sudionici su se, prema afinitetima u skupinama posvetili jednoj od četiriju tema, odnosno otvaranju prostora, uma, društva ili identiteta i na tome će intenzivnije nastaviti raditi i danas.

- Prijestolnica kulture 2020. godine bit će jedan hrvatski grad i jedan irski grad. Procedura kandidiranja vrlo je složena i sastoji se od nekoliko etapa. To je projekt koji generira veliku pažnju, a u prvoj fazi svi gradovi djeluju po malo samozatajno, dok u drugom dijelu, kada i ako do njega dođe, se koriste svi raspoloživi resursi. Programi koji će nuditi europska prijestolnica kulture moraju biti visoke kvalitete, prepoznatljivi i posebni. Na primjer Marseille je imao program usredotočen na važnost Mediterana za Europu, svatko treba tu nešto specifično ponuditi. Pula je grad brodogradnje i arheologije, ima veliki potencijal, ali nedostaje joj input, kazao je Marko Baus.

Transformirati Pulu u centar izvrsnosti

On je naglasio da treba pronaći lokalnu posebnost i definirati identitet prema vani te da je važno transformirati Pulu u centar izvrsnosti. Napomenuo je i da za prvi krug trebaju kreirati knjižicu od 80-ak stranica gdje se nalaze odgovori na tridesetak postavljenih pitanja u političko-poetskoj formi.

Ujedno, svaki projekt treba zadovoljiti deset kriterija. Ti kriteriji su: europski karakter i obilježje (projekti koji preispituju europsku tradiciju i nasljeđe i na tome grade demokratske europske vrijednosti), demilitarizacija (rušenje mentalnih barijera i zidova), uključivanje zajednice, održivost, razmjena znanja, participacija i aktivno stvaralaštvo, izvrsnost i istraživanje, međusektorski pristup, javna domena i avanturistički duh (projekti koji uzimaju u obzir princip "sretne slučajnosti).

Što se tiče budžeta, predstavljači su kazali da je približan budžet projekta između 50 tisuća i 800 tisuća eura budući da se radi o srednjoj veličini projekta, te da je važno ispričati svoju priču, služeći se i mikropričama.

Mikro narativi su inovativni modeli pričanja o sebi i gradu, a Baus je istaknuo i važnost suvenira budućnosti u kontekstu činjenice tko ih proizvodi i kakve veze imaju s tradicijom.

Važno je i stvaranje alternativnih ruta, odnosno ruta koje obuhvaćaju privatna iskustva građana i zaboravljene memorije grada. Bilo je govora i o uključivanju gastronomije u cijelu priču, kao i o korelaciji prometa i kulture, odnosno tome može li se pretvoriti prometna infrastruktura Istre u kulturnu i kreativnu.

U razgovoru s predstavljačima došlo se do pitanja može li pekarnica biti mjesto rezidencije umjetnika, pa i kroz nova iskustva stvaranja hrane i konzumiranja, te da je potrebno što više uključiti turizam u cijelu tu priču. (Vanesa BEGIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter