Pula i dalje najskuplja - Zagreb najjeftiniji

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ministar financija Slavko Linic, odgovarajuci na pitanja gradana na društvenim mrežama Facebook i Twitter, istaknuo je da ce povecanje stope poreza na dodanu vrijednost poduzetnicima donijeti vecu konkurentnost te je porucio da viša stopa PDV-a nece dovesti do rasta cijena.

- Sve ono što država dobije od povecanja PDV-a na 25 posto, dvije i pol milijarde kuna, usmjeravat ce se ne u proracun, nego direktno u gospodarstvo, a ono ce to vracati nepodizanjem cijena, kazao je Linic.

Na upit kako ce država kontrolirati proizvodace i trgovce da cijene ne dižu, odgovorio je da je uvjeren da oni, zbog vlastite nelikvidnosti, trebaju partnerski odnos s vjerovnicima, a to su država i banke.

- Velik broj poslodavaca ima problema s otplatom dugova i placanjem poreza i doprinosa te ce morati razgovarati s državom i bankama. To znaci da cemo razmišljati i što se dogodilo s cijenama, kazao je Linic.

Po hranu u Italiju

Hoce li se proizvodaci, kao i trgovci, pridržavati partnerstva o kojem govori Linic, vidjet ce se nakon podizanja PDV-a za dva postotna poena. Budu li cijene ipak dizali, to znaci da ce sva hrana i kucne potrepštine poskupjeti za oko 1,6 posto, a da ce, posebno onima koji žive blizu granica, šoping u Italiji ili Sloveniji opet postati itekako privlacan.

Sudeci prema košarici koju donosimo, kupovina u Italiji je povoljnija, pogotovo ako se živi u blizini granice, dok ce nova stopa PDV-a ovu našu košaricu poskupiti za oko šest kuna. Daleko skuplji šoping u Hrvatskoj posljedica je, prije svega, visokog PDV-a na hranu, koji ce kod nas iznositi 25 posto, izuzev nulte stope na kruh i mlijeko, dok se u Italiji sva hrana oporezuje s cetiri do deset posto, u Sloveniji s 8,5 posto PDV-a.

Nova, još viša stopa PDV-a znacit ce još veci trošak za gradane, u to nema sumnje, no puno više se trebamo bojati promjena cijena hrane na svjetskom tržištu, znacajno viših od povecanja PDV-a u Hrvatskoj. Znacajno su poskupjele osnovne živežne namirnice, izmedu ostalih brašno, šecer i kava, mlijeko i mlijecni proizvodi, meso takoder, kao i ulja i masti, dok nas nova poskupljenja tek ocekuju.

Statistika nije zbilja

Život u Hrvatskoj preskup je i bez prijetecih poskupljenja. Potvrduje to analiza troškova u devet hrvatskih gradova na primjeru cetveroclane obitelji. Ona je uciteljica u osnovnoj školi, s neto placom od 4.850 kuna, podjednakom svuda u Hrvatskoj. Njezin suprug radi u gradevini, i ima placu od 4.444 kune. Roditelji su dvoje mališana - jednog u prvom razredu osnovne škole, drugog u vrticu, na cjelodnevnom boravku.

Žive u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, Vukovaru, Zadru, Varaždinu, Puli i Dubrovniku. Buduci da takve službene analize nema, vec samo djelomicnih podataka, pokušali smo, uracunavši prosjecnu životnu košaricu u tim gradovima, koju izraduju Nezavisni hrvatski sindikati, i dodavši im ostale osnovne troškove takve obitelji, vidjeti u kojem se gradu živi najjeftinije, a u kojem najskuplje.

Pod pretpostavkom da ova obitelj nema nikakvog kredita, ni stambenog niti bilo kojeg drugog, svima na kraju mjeseca ostane nešto, no u zbilji to nije tako. Kad se uracuna prosjecni trošak podstanarstva od, kažu u NHS-u, 250 eura na mjesec, no u mnogim gradovima i daleko više, ili pak, još gore, stambeni kredit od, recimo, 300 eura na mjesec, što je manji iznos od uobicajenih, na racunima se u svim ovim gradovima skupljaju samo minusi. Niti u jednom gradu ovakva si obitelj, i to s dvoje zaposlenih, ne može priuštiti stan na kredit.

Jednom u kino

Nakon što smo u obzir uzeli sindikalnu životnu košaricu, cijenu boravka djeteta u vrticu, drugog u produženom boravku u školi, a onda i dvije djecje slobodne aktivnosti, život je, po toj racunici, najpovoljniji u Zagrebu, a najskuplji u Puli. Rijeka se, u izboru devet gradova, nalazi na šestom, prilicno skupom mjestu. Osijek je na drugom, odmah nakon Zagreba, a Vukovar, primjerice, na sedmom.

Obracun sindikalne košarice odnosi se na cetveroclanu obitelj djece školske dobi, no ne uzima u obzir opremu za školu. Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad, pri cemu su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvacaju prosjecne režijske troškove za stan od 60 cetvornih metara te troškove obnavljanja kucanskih aparata i namještaja.

U ovoj košarici trošak kulture obuhvacaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito citanje jednog mjesecnog casopisa i svakodnevno citanje jednog dnevnog lista.

Ako obitelj uciteljice i njezinog supruga, zaposlenog u gradevini, u kojoj prosjecna placa iznosi 4.444 kune, zajedno zaraduju, dakle, 9.294 kune na mjesec i žive u Zagrebu, na prehranu, higijenu, režije, prijevoz, odijevanje i kulturu mjesecno troše 6.535 kuna.

Vrtic mladem djetetu placaju 300, a produženi boravak starijeg djeteta u školi, s ukljucenom prehranom, 450 kuna. Placaju li još dvije slobodne aktivnosti djeci, otprilike 300 kuna ukupno, što je i manja cijena od uobicajenih, ostane im 1.709 kuna. Divota, ako ne placaju još i podstanarstvo ili kredit za stan.

Da su kupili stan od 60 cetvornih metara na kredit dug 30 godina uz kamatu od 6,5 posto, po prosjecnoj zagrebackoj cijeni od 1.941 eura za kvadrat, mjesecna rata od 739 eura zagrebacki bi, najjeftiniji život, znacajno poskupila u odnosu na druge gradove, osim Splita i Dubrovnika, u kojima su prosjecne cijene stanova i vece.

No, pod pretpostavkom da ratu, koju smo zaracunali jednako obiteljima u svim ostalim gradovima, placaju 300 eura, zagrebacka obitelj svakog mjeseca stvara sve veci minus.

Sve veci minus

Kad cetveroclana obitelj naše uciteljice i gradevinca u Rijeci plati hranu, režije, odjecu i obucu, prijevoz i ostalo, ostane kraca za 6.817 kuna. Plati li još 450 kuna produženi boravak, 650 kuna vrtic i 300 kuna slobodne aktivnosti djece, ostaje joj na racunu, bez ikakvog kredita, 1.077 kuna.

Ima li kredit od 300 eura na mjesec, minus ce joj se svakog mjeseca povecati, što znaci da si ni toliki, manji stambeni kredit, prosjecna obitelj ne može priuštiti. Da su kupili stan od 60 cetvornih metara u Rijeci po prosjecnoj cijeni od 1.570 eura za kvadrat, rata bi im na 30 godina uz kamatu od 6,5 posto iznosila 595 eura, što znaci da bi njihov minus bio i daleko veci.

Pulska košarica cetveroclane obitelji iznosi 7.179 kuna, i najskuplja je u Hrvatskoj, dok su vrtic i boravak u školi, zajedno, za 85 posto skuplji od najjeftinijih, zagrebackih. Nakon što pulska uciteljica i njezin suprug pokriju košaricu, plate 650 kuna vrtic i 750 kuna boravak te 300 kuna aktivnosti, ostat ce im svega 415 kuna. Imaju li stambeni kredit od "samo" 300 eura, imat ce i, za pocetak, minus od cak 1.847 kuna, koji ce se stalno povecavati.


Podijeli: Facebook Twiter