Ozljede u prometnim nesrećama, infarkti, moždani udari, epileptični napadi ili pak padovi, među svakodnevnim su intervencijama s kojima se susreću djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije. Stalna utrka s vremenom s ciljem spašavanja života uobičajeni su radni ritam u ovom stresnom i odgovornom poslu, u što smo se uvjerili posjetivši proteklog tjedna pulsku ispostavu Zavoda. Pulska ispostava zadužena je za područje bivše općine Pula, na kojem živi oko 90 tisuća ljudi, a ljeti je ta brojka zbog turista mnogo veća.
- Čovjek je pao s bicikla kod Ekonomske škole i krvari iz glave, bio je poziv koji je pulskoj Hitnoj medicinskoj službi stigao u srijedu nešto poslije 11 sati. Tim predvođen liječnicom dr. Renatom Mihovilić probija se svojim vozilom kroz prometne pulske ulice, u jeku turističke sezone prepune automobila, no vrlo brzo, za dvije tri minute stižu na odredište gdje ih čeka pacijent okružen uznemirenim prolaznicima koji su zvali Hitnu pomoć.
Liječnica mu stavlja ovratnik imobilizirajući vratnu kralježnicu, ekipa ga poliježe na dasku i nosila te ga voze na Hitni bolnički prijem Opće bolnice.
- Vodimo vas na kirurgiju, slikat će vam glavu, dobit ćete i jedan šav i ako je sve u redu, slobodni ste", govori dr. Mihovilić pacijentu dok ga pita za detalje nesreće i uzima mu osobne podatke. Nakon što je pacijent zbrinut u bolnici u roku od sedam minuta, tim se vraća u bazu, u prostorije Hitne medicinske službe u Zagrebačkoj ulici.
- Mi smo uvijek u pripravnosti, u bilo koje doba dana i noći, a ljeti uvijek ima više intervencija nego zimi. Nedavno smo, primjerice, imali 20 intervencija tijekom 12 sati, svaki tim po deset, kaže dr. Mihovilić. U pulskoj ispostavi Zavoda radi godinu i pol, a dosad je bila u obiteljskoj medicini. Sve se intervencije na području Istarske županije pomno evidentiraju s pojedinostima svakog slučaja, a od 1. do 24. srpnja samo pulska ispostava zabilježila ih je ukupno 380.
Turisti se, navodi ona, najčešće javljaju u turističku ambulantu u Dom zdravlja u Puli, a hitna služba odlazi na intervencije na teren, u hotele ili na plaže. Najčešći razlozi intervencija su ozljede nastale u moru ili bazenu, nisu rijetki ni padovi s barke ili ozljede u kampovima, prometne nezgode na biciklima ili motociklima, kratkotrajne nesvjestice i različite probavne smetnje. Hitne intervencije zbog ronilaca i utopljenika predstavljaju prvi stupanj hitnosti. (P. LUKEŽ, snimio D. MEMEDOVIĆ)
CIJELU REPORTAŽU PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU