Ugodna šetnja mlade obitelji ovih se dana pretvorila u najgoru moru svih roditelja. Naime, šetajući Gortanovom uvalom u Puli na kamenčićima se dijete spotaknulo i palo, a kada se pridiglo u ruku mu je bila zabodena igla. Roditelji su je u panici bacili te otišli kod liječnika, gdje su saznali da je takvih slučajeva više od desetak godišnje.
To ih nije nimalo utješilo, a pogotovo kada su doznali da procedura nalaže javljanje u Epidemiološku službu i kontrolu nakon tri i ponovno nakon šest mjeseci, kada će tek zapravo biti sigurni da nije došlo do zaraze HIV-om ili hepatitisom C.
Po riječima voditeljice Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije dr. Vlaste Skopljak, od početka ove godine javilo im se sedam osoba zbog ubodnog incidenta, od čega troje djece, a svi su se uboli na igle odbačene na plažama.
- Osoba koja se ubola treba doći u epidemiološku službu gdje liječnik prikuplja podatke o tome kako i gdje se ubola te procjenjuje tijek. Potom se osobi vadi krv, da bi se vidjelo kakvo joj je trenutno, nulto stanje i je li možda i ranije bilo zaraze hepatitisom B, C ili HIV-om, dakle virusima koji se mogu prenositi i putem igle. Važno je i znati je li osoba cijepljena protiv hepatitisa B, kaže dr. Skopljak.
I ona potvrđuje da se postupak mora ponoviti nakon tri, a potom i nakon šest mjeseci, kada se vađenjem krvi ponovno provjerava jesu li nastala protutijela koja ukazuju da je bilo kontakta s virusima.
Obišli smo i mjesto incidenta - popularnu Gortanovu uvalu, gdje smo susreli Andreu i Luku koji s djecom ovdje šeću i nekoliko puta dnevno.
- Moram priznati da već više od deset godina stalno šećem i trčim ovuda i da nikada nisam vidio narkomane u Gortanovoj uvali. U šumici ih se ponekad i znalo naći, ali otkako je očišćena puno ih je manje. Nadalje, ovo je mjesto osvijetljeno, a tu je i kafić, čiji vlasnik sigurno ne bi dopustio da se okolo okupljaju sumnjivi tipovi, priča nam Luka. Dodaje da plažu redovito čisti i Herculanea te da se u uvali, kao i duž cijelog Lungomarea, skupljaju klinci prije izlazaka.
- Ako me pitate ima li pića i boca, sigurno ima, a ima i "trave". No, šprica ovdje nisam nikada vidio. Većina se narkomana skuplja daleko od javnosti, u šumici, u parku na Sisplacu, napuštenim podrumima…, kaže Luka. (pišu B. PETROVIĆ i S. ZRINIĆ TERLEVIĆ; snimio M. ANGELINI)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU