Maratonska, sedmosatna sjednica pulskog Gradskog vijeca rezultirala je gotovo jednoglasnim zelenim svjetlom projektu Brijuni rivijera. Cak 22 od 24 prisutna vijecnika dalo je uvjetnu suglasnost na prijedlog ugovora Vlade o provedbi razvojnog programa Brijuni rivijere na lokacijama perojska (fažanska) Pineta, štinjanska Hidrobaza i Sv. Katarina - Monumenti.
Ucinili su to cak i svi vijecnici Ladonje nakon prihvacanja vecine njihovih amandmana iako su iz njihovih redova proteklog tjedna stizale uvrjedljive optužbe na racun župana Ivana Jakovcica i pulskog gradonacelnika Borisa Miletica. Jedine koje su ostale ustrajne u protivljenju bile su dvije vijecnice Nezavisne liste Loredane Štok, dok se vijecnice HSU-a uopce nisu ukljucivale u raspravu o projektu. Nakon fijaska na županijskoj Skupštini Pula je tako prva upalila zeleno svijetlo za projekt, a uz Županiju o tome ce raspravljati i Fažana i Vodnjan.
- Vecinu sugestija oporbenih vijecnika smo usvojili kao primjedbe na ugovor Vlade jer želimo konsenzusom izaci pred državu koja je vecinski vlasnik podrucja i iskoristila bi naše nejedinstvo, rekao je u raspravi gradonacelnik Boris Miletic. - Ciljevi ovog projekta su razvoj Pule, unaprjedenje kvalitete življenja, nova radna mjesta, investicije, produljenje turisticke sezone i obogacivanje turisticke ponude. Ne treba smetnuti s uma da je u recesiji porez od dohotka kojim se puni proracun pao za gotovo pet milijuna kuna... Zone ce se otvoriti gradanima, necemo dozvoliti betonizaciju obale i trebamo iskoristiti što nas je država koja je vlasnik zemljišta zvala da budemo partner u projektu.
Niz primjedbi na Vladin prijedlog
Tražeci ukidanje projekta, a ne doradu ugovora kao što je to ucinila županijska Skupština, Vjekoslav Gašparovic, predstavnik Gradanske inicijative, iznio je vijecnicima mišljenje da "monofunkcionalne zone koje se nude kroz ugovor Brijuni rivijera nose nesagledivu štetu po razvoj grada, a neodgovorno je prema gradanima neutemeljeno argumentiranje izmišljenim radnim mjestima."
Od deset predloženih amandmana Ladonje gradska je uprava, i vladajuca koalicija IDS-SDP, prihvatila šest i "pol" i dodala ih svojim primjedbama na ugovor. Tako je uvrštena obaveza placanja komunalnog doprinosa i valoriziranje postojece infrastrukture, prednost izvodaca i radne snage iz Istarske županije prilikom zapošljavanja, kazna za neodržavanje gradevina i definiranje površina katastarskih cestica na podrucju obuhvata projekta. Miletic je istaknuo da je prijedlog roka od 66 godina za pravo gradenja i koncesija ostaje isti, a da za planove uredenja i studije utjecaja na okoliš odgovara sama Vlada. Takoder, prihvatio je održati javnu raspravu u Štinjanu, te na web stranicama Grada Pule putem e-Konzultacija ponuditi javnosti da iskaže primjedbe koje ce se potom prezentirati vijecnicima. Ovakva pružena ruka suradnje rezultirala je jednoglasnom podrškom svih pet vijecnika Ladonje.
Vijece je uvjetnu suglasnost na Vladin ugovor dalo uz osnovne primjedbe
da se rok prava gradenja na Hidrobazi s 50 godina poveca na 66 godina,
zatim na visinu i nacin obracunavanja naknade te raspodjelu i namjenu
tih sredstava, a zahtijeva da troškove izrade urbanistickih planova
nižeg reda snose investitori. Traži se takoder razrada financiranja
komunalne infrastrukture, ubrzanje rada buduceg Povjerenstva za
natjecaje i odabir ponuda, te pocetak roka gradnje od dvije godina tek
po ishodovanju gradevinske dozvole i ulaganje u Nacionalni park Brijuni.
Najznacajniji zahtjev temelji se na izricitom utvrdivanju da na svim
lokacijama pristup morskoj obali i lucicama bude slobodan.
Ocekivano, projekt su u startu podržali vijecnici HDZ-a što ne cudi obzirom da je ugovor prijedlog HDZ-ove Vlade.
- Kao što gradanska inicijativa traži da ih se ne etiketira kao protivnike razvoja tako i ja tražim da se ni mene ne etiketira kao korumpiranog politicara ili lobistu jer uistinu vjerujem da je ovaj projekt mogucnost da se nešto ucini za Grad koji nema novaca sam napraviti nešto bolje, rekao je Peda Grbin, predsjednik Kluba vijecnika SDP-a.
Predsjednik pulskog IDS-a Valter Boljuncic naglasio je da ce projekt, s obzirom da je država vlasnik veceg dijela zemljišta, krenuti "s nama ili bez nas". (Goran ROJNIC)
CJELOVITI IZVJEŠTAJ PROCITAJTE U NEDJELJNOM TISKANOM IZDANJU