Boris Fiolic, ugledni hrvatski arhitekt Studija Boševski-Fiolic, u Pulu je, uz suradnike Zorana Boševskog i Marka Vitkovica, došao prezentirati svoj rad koji je odabran za idejno rješenje uredenja gradske rive u konkurenciji 13 ponuda. Fiolic je istaknuo da se do potpune realizacije rješenja kakvo je ponudio dolazi malim koracima.
- Glavna nit vodilja nam je bila kako napraviti Pulu mediteranskim gradom. Svi mediteranski gradovi na našoj strani Jadrana imaju pristup moru, dakle, afirmiraju se na taj nacin. Tako je Split napravio novu rivu, Zadar je ucinio isto. Pula danas to nema. Ovo je savršena prilika, koliko smo upoznati s inicijativom koja ima politicki i gradski konsenzus, da Pula izade na more i sve svoje prednosti afirmira na najbolji moguci nacin.
Pulska riva ipak je specificna, njome dominira brodogradilište Uljanik, a usto je prakticki dva stoljeca bila vojno zatvorena.
- Uredenje rive ne znaci da se zbog toga brodogradilište mice iz pulskog zaljeva. Mi arhitekti ne znamo hoce li se to ikad dogoditi. No, postojanje brodogradilišta u pulskom zaljevu ne znaci da se Pula treba odmaknuti od mora. Dapace, treba doci do njega. Stoga smo napravili potpuno novo rješenje s proširenom rivom kako bi ona uistinu postala gradska, dakle, da pješaci uživaju na njoj. Da ona postane pravi centar svega što se skupilo unutar nekakvih parametara grada. Cak i onaj rubni dio rive, od Arene prema silosima, pretvara se u zonu novih sadržaja s plivalištem, klubovima, veslackim klubom i raznim drugim sadržajima. Oni nisu zamišljeni kao fiksne gradevine, vec na pontonima u moru kako bi ih se za deset-petnaest ili više godina moglo zamijeniti drugim sadržajima ukoliko za to Pula bude imala potrebe.
Parkirnom prostoru dali ste poseban naglasak u vašem idejnom rješenju.
- Ponudili smo razlicite parkirne sadržaje od starogradske jezgre do onih, recimo, neurbaniziranih dijelova rive. Tu je kljuc našeg rješenja. Uredili smo promet u mirovanju na drugaciji nacin. Parkirni prostor turistickih autobusa spojili smo na prostor željeznickog kolodvora gdje ce se iskrcavati turisti koji posjecuju Arenu i druge pulske znamenitosti. Postoji i rješenje, možda malo radikalno, da se iz samog centra izbaci parkiranje vozila i da se ono servisira na brodu koji bi bio nadomak Uljanika ili negdje drugdje u akvatoriju zaljeva. To ujedno aktivira i potencijal Uljanika, koji je strateški dio Pule.
Prilikom otvaranja izložbe svih pristiglih natjecajnih radova rekli ste da je možda bilo i boljih radova od vašeg, što mislite zašto je onda vaš rad izabran kao najbolji?
- Rekao sam to zato što su kolege koji su se prijavili na natjecaj vrhunski hrvatski arhitekti koji su napravili vrlo interesantna rješenja. No mora se racunati, a to je naš moto, da mi radimo arhitekturu koja je u Hrvatskoj primjerena i dostižna, kako kulturno i urbanisticki tako i financijski. Ne mogu se ponuditi futuristicka rješenja u zemlji poput naše koja je, ipak, financijski siromašna unatoc tome što je bogata duhom.
Dakle, vaše je rješenje razumno?
- Vrlo razumno i vrlo izvedivo. U razgovoru s gradonacelnikom Pule spoznali smo da je infrastrukturno rješenje rive vec prakticki zapocelo u fazama. Mi ustvari nastavljamo s urbanistickim rješenjem iznad te infrastrukture, koja je potrebna jer mora funkcionirati kanalizacija i sve ostalo, te povezujemo razlicite strukture grada u cjelinu.
Može li pulska riva uistinu zaživjeti poput splitske i zadarske? Po cemu ce pulska riva biti posebna?
- Pulska riva sigurno nije splitska riva. Splitska riva je puna života, dok pulska trenutno nema života. Našim rješenjem omogucavamo Puli da se otvori za život uz more jer trenutno bježi od mora. Split je oduvijek na svojoj rivi, zna se da živi na rivi, a mi ovim rješenjem dajemo mogucnost i prednost da se taj život i u Puli oformi uz more. Pula ima fantasticne mogucnosti otvaranja moru, a ovim rješenjem sigurno ce se dobiti šansa da se to ostvari. (Razgovarao Goran ROJNIC)