U ponedjeljak je u krugu brodogradilišta Uljanik prezentiran program obnove jednog od dva pronađena antička broda tijekom radova na kanalizacijskom sustavu 2013. godine kod Pošte. Oni su dosad bili na dvogodišnjoj desalinizaciji u hangaru Uljanika, svega stotinjak metara od mjesta pronalaska, a danas će jedan do njih krenuti put francuskog Grenoblea na restauraciju.
Slijedi prezentacija
Tim povodom u ponedjeljak su konferenciju za novinare održali ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, voditeljica projekta za konzervaciju brodova, arheologinja i viša kustosica Ida Koncani Uhač te restauratorica Andrea Sardoz koja će, uz Moniku Petrović, otići u Grenoble izučavati postupak i primijeniti ga po povratku na drugom brodu čija bi restauracija tako trebala biti obavljena u Puli.
- Na sto metara od mjesta pronalaska brodova, većeg "Pula 1" i manjeg "Pula 2" kod pošte, nalazimo se ponovno na mjestu gdje "Pula 2" kreće dalje prema restauraciji i konačno prezentaciji. Prva faza bila je, dakle iskopavanje prije dvije godine, da bi potom bili prenijeti u Uljanik gdje su sve dosad bili na desalinizaciji. Riječ je o postupku koji je preduvjet za konzervaciju i restauraciju, jer pomaže da se izvade štetne soli iz drva i da se spriječi njegovo propadanje, rekao je Komšo i najavio konačno treću fazu, a to je restauracija u svjetski poznatom institutu za obradu drveta i brodova ARC-nucleart u Grenobleu u Francuskoj gdje će biti 17 mjeseci.
Potom bi se, kaže Komšo, brod "Pula 2" trebao vratiti na prezentaciju iako se još uvijek ne zna gdje i na koji način jer bi njihova prezentacija zahtijevala nekoliko stotina kvadrata prostora. Zahvalio se Uljaniku što su im ustupili svoje prostore za desalinizaciju, Ministarstvu kulture što su financirali projekt te Gradu Puli, Pula Herculanei i Hrvatskih vodama što su im omogućili da provedu istraživanje i što ih dalje prate na putu do prezentacije.
Govoreći o važnosti pronalaska brodova, Komšo je naglasio da ovaj nalaz, uz onaj u Zambratiji kraj Umaga te drugi kraj Premanture, svjedoče o dvije pa i tri tisuće godina kontinuiteta brodogradnje na ovim prostorima, pomorstvu, komunikaciji i trgovini te susretima na ovim prostorima.
- Uz brodove, pronađena je i sitna građa, pa moramo nastaviti raditi da bi sve te brodove i nesvakidašnju građu dostojno prezentirali, ustvrdio je Komšo.
Osposobljavanje restauratora
Koncani Uhač je istaknula da su istraživanje i konzervacija brodova obavljeni u ljeto 2013. godine te da su dijelovi nakon istraživanja pohranjeni radi desalinizacije u metalnim bazenima u Uljaniku. Sada, po završetku tog postupka, jedan ide u svjetski poznati laboratorij kojeg su izabrali zbog nekoliko razloga.
- Prije svega, zato što raspolažu suvremenom opremom i sušačima u koje mogu stati i veliki brodski dijelovi, a mi imamo devet komada koji su dugački tri metra i široki više od metra. Također, razlog je i što nude obuku i osposobljavanje našim restauratorima kroz teorijski i praktični rad na mokrom drvetu. Tako će naši restauratori učiti na brodu "Pula 2", a potom se vratiti u Pulu i primijeniti naučeno na brodu "Pula 1", rekla je Koncani Uhač.
U Grenobleu će, kaže, nakon prihvata broda iz posebnog sanduka, proći čišćenje i pripremu te slaganje na posebno pripremljene police, potom slijedi proces konsolidacije koji traje 12 mjeseci i ima dvije faze, a završiti će sušenjem i čišćenjem. Sve bi trebalo trajati 17 mjeseci, ali će to ovisiti o čišćenju te analizi kako će se ponašati drvo, koliko je kontaminirano i kako će se ponašati nakon konzervacije. Također je govorila o značaju pronalaska ovih brodova koji su, kako je rekla, sljedbenici prapovijesnog šivanog broda pronađenog u Zambratiji.
- Poznato je da su Histri i Liburni gradili brodove tehnikom šivanja i to je bilo tipično za područje Sjevernog Jadrana i kasnije za rimsko razdoblje. Na ovim je brodovima vidljivo upravo šivanje tipa "X" koje je provedeno kroz dijagonalno izbušene latice oplate, a sve je to naknadno premazano smolom. Brodovi su pronađeni na južnom dijelu lučkog bazena antičke Pule pa svjedoče o važnosti brodograđevne tradicije te o tome da su Pula, ali i cijela Istra izvorišta brodograđevne tradicije u razdoblju od tri tisuće godina, ustvrdila je Koncani Uhač.
Andrea Sandoz zahvalila se na prilici da nauči kako restaurirati drvo te je, prema hodogramu aktivnosti koji su im poslali iz Grenoblea, pojasnila da će brod biti uronjen 12 mjeseci u polietilen-glikol (PEG) i to najprije šest mjeseci 35 postotni, a potom 25-postotni. Potom bi trebao uslijediti polugodišnji period "deep freezinga", odnosno postupka zamrzavanja.
- Nadam se da ćemo ga tada moći sastaviti i izložiti, ako ne u komadu, onda uz preporuku kolega iz Grenoblea kako ga dalje spajati, rekla je Sandoz.
Cijeli projekt od izrade sanduka, prijevoza, restauracije do povremenog boravka dvije restauratorice koštat će 200 tisuća kuna, od čega sama restauracija košta 20 tisuća eura, odnosno oko 150 tisuća kuna. Polovicu iznosa dalo je Ministarstvo kulture, a ostalo osigurao AMI. (Sandra ZRINIĆ-TERLEVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA