Današnje Pučko otvoreno učilište Pula osnovano je daleke 1956. godine kao Radničko sveučilište u Puli - Ustanova za obrazovanje radnika i kadrova u privredi. Potom se razvilo u jedinstvenu instituciju za obrazovanje odraslih. Tadašnje osnivanje Radničkog sveučilišta inicirale su privredne organizacije i sindikalne podružnice u čemu je presudna uloga bila tadašnjeg Općinskog sindikalnog vijeća koje je zapravo pravi osnivač Radničkog sveučilišta. O razvoju učilišta koje ove godine slavi 60. obljetnicu razgovarali smo s ravnateljem Aleksejem Mišanom, kojemu upravo počinje drugi mandat na čelu ove ustanove.
Prva magnetofonska škola
Kako veli Mišan, impozantna godišnjica proslavit će se skromno, a jučer su djelatnici učilišta položili vijenac na bistu Jurice Kalca u Titovom parku, u znak sjećanja što je učilište u jednom dijelu svoje povijesti nosilo njegovo ime.
Kako nam je nadalje ispričao, proučavajući povijest učilišta, doznao je kako je, uz Radničko sveučilište, tada na obrazovanju radnika djelovalo i Narodno sveučilište u kojemu je, za potrebe brodogradilišta "Uljanik", nekoliko stotina radnika pohađalo tečajeve za kvalifikaciju. Karakteristično je da su prvih šest godina rada ustanove dominirali grupni oblici rada. Međutim, od školske godine 1962./63. taj se odnos mijenja u korist masovnih aktivnosti, upravo zbog pripajanja Narodnog sveučilišta čime se naglo povećala i cjelokupna aktivnost učilišta. Prvih je godina učilište djelovalo u otežanim uvjetima rada zbog nedostatka financijskih sredstava, a ponajviše zbog pomanjkanja školskog prostora, inventara i učila, kao i profesionalnog kadra jer je tadašnji tajnik bio jedini profesionalac. Nastava se održavala u prostorima postojećih škola i privrednih organizacija.
- Tada je otvorena i prva magnetofonska škola, koja je po ondašnjim najsuvremenijim metodama i sistemu rada, organizirala učenje stranih jezika, u početku, isključivo za potrebe brodogradilišta "Uljanik" koje je i materijalno potpomagalo otvaranje škole. Od školske godine 1961./62. uključeni su i kadrovi iz drugih poduzeća. Organizirani su seminari za rukovoditelje kadrovskih službi, kao i seminari iz praktične izobrazbe rukovodećih kadrova, ispričao nam je Mišan i dodao, kao kuriozitet, da je sveučilište tada primilo i 54 stažista iz afričkih zemalja (Gvineje, Republike Mali, Obale Bjelokosti) koji su učili hrvatski jezik u magnetofonskoj školi prije odlaska na praksu u poduzeća.
Osnovna škola za mladež i odrasle
Školske 1961./62. godine učilište je dobilo svoju vlastitu školsku zgradu, bivšu Zadružno ekonomsku poljoprivrednu školu, u Rižanskoj ulici, koju je otkupilo od Poljoprivredne šumarske komore, a koja je i danas u vlasništvu učilišta, odnosno Grada Pule. Razgovarajući o tom prostoru Mišan veli kako je intencija da se on uredi te u njega preseli uprava i učionice te u punom smislu postane Centar za obrazovanje odraslih za šire područje . To bi, u konačnici dovelo i do ušteda jer su sada prostorije uprave i dio učionica u zgradi Zavoda za zapošljavanje gdje su u najmu, te do bolje organizacije posla.
Od školske 1963./64. godine učilište djeluje kao jedinstvena ustanova za obrazovanje odraslih u komuni, a školske 1965./66. godine Ustanova dobiva ime "Jurica Kalc". Nastava se tada održavala na hrvatskom ili talijanskom jeziku, ovisno o sastavu polaznika i prostorima, i to u šest centara - Školi za osnovno obrazovanje odraslih, Višoj radničkoj školi (gimnazija za odrasle), Centru za kulturno i opće obrazovanje, Centru za stručno obrazovanje i izvanredni studij, Centru za ideološko političko i društveno obrazovanje u okviru kojeg je djelovala i politička škola i Zajedničke službe.
Nekadašnje otvoreno sveučilište je kao Pučko otvoreno učilište Pula 1997. godine postalo javnom ustanovom Grada Pule. Danas je ono specifično po tome što se jedino u Hrvatskoj gdje je osnivač jedinica lokalne uprave u potpunosti samofinancira na tržištu. Učilište ima šest stalno zaposlenih i stotinjak vanjskih suradnika te pruža intelektualne usluge građanima iz cijele županije.
- Učilište jedino u Istri nudi osnovno obrazovanje za mladež od 15 do 18 godina te odrasle osobe koje je za polaznike besplatno budući da ga financira nadležno ministarstvo, zatim trogodišnje i četverogodišnje srednje škole, prekvalifikacije i osposobljavanja te školu stranih jezika, navodi Mišan i dodaje da su svi navedeni programi verificirani od strane ministarstva.
Pored ovih programa učilište organizira i komercijalne programe, poput poslovnog stranog jezika za djelatnike te radionice komunikacijskih vještina. Među najpopularnijim zanimanjima trenutno su ona za njegovatelja, slastičara, mesara, pizajola, kuhara, konobara. Inače, kroz učilište se tijekom proteklih 60 godina obrazovalo i osposobilo više od 100.000 polaznika s područja cijele Istarske županije.
Učilište vezano za potrebe županije
Na pitanje kako će se učilište profilirati u budućnosti Mišan veli da će, s obzirom da je ova ustanova uvijek pratila tržište, i dalje osluškivati glas tržišta, odnosno potrebe podneblja istarske županije, koje je prije svega, vezano uz ugostiteljstvo, turizam, socijalnu skrb, poljoprivredu i brodogradnju.
- Nastavit ćemo aplicirati razne programe na sufinanciranje iz EU fondova. S programima koji su vezani uz privredu i potrebe tržišta naše županije i grada, smatramo da ćemo najbolje opravdati naš budući rad, čime ćemo i potvrditi da je djelatnost POU Pula i društveno potrebna, ali i društveno opravdana, zaključuje Mišan. (Borka PETROVIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)