Književnost za mlade uzima sve više maha, i to je postao poseban segment književnosti, koji se dijeli od književnosti namijenjene isključivo djeci.
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade pokrenulo je Biblioteku Velika, zahvaljujući trudu i maru Silvije Šesto i Roberta Mlinareca, koji su tu urednici te marljivim autorima i suradnicima. Nedavno su tako objavljene knjige "Služba reklamacija" (Ratko Bjelčić i Silvija Šesto), "Brbljiva Iva" (Jelena Pervan), "Jackpot" (Ivona Šajatović), "Da ti pamet stane" (Julijana Adamović), "Farma Kukuriku" (Lana Bitenc) i "Silvester" (Melita Rundek), ali i drugi zanimljivi i raznoliki naslovi. Silvija Šesto jedna je od pokretačica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
Susret s anđelom
"Silvestar" progovara o divnom susretu ljudskog bića i anđela, o prolaznosti, starenju, o osmijehu koji nikad ne prolazi. Na "Farmi Kukuriku" nalazi se mnoštvo likova, koji putem sportova rješavaju sve neprilike i događaje na farmi.
Zanimljiva je i tema "Jakcpota". Petnaestogodišnjakinja živi u obitelji koju nagriza recesijska godina. Majka je ostala bez posla, nižu se sve veći izdaci za liječenje bolesne sestre, sama se teško nosi s pubertetskim problemima, a uza sve saznaje da se otac upustio u ljubavnu aferu sa susjedom. Čini joj se da se obitelj raspada i da se čitav njezin siguran svijet djetinjstva polako raspršuje, no tada iznenadni jackpot na lutriji u financijskom smislu sve mijenja na bolje, dok svi ostali problemi pod blještavim svjetlom iznenada im dostupne raskoši na tren nestaju. No, nakon nekog vremena vraćaju se još jačim intenzitetom.
To je ujedno i kritika suvremenoga društva, ali i dirljiva priča o odrastanju u otežanim okolnostima i borbi jedne tinejdžerke za svoju obitelj kakvu je nekada poznavala.
"Brbljava Iva" je zbirka pripovjedaka za djecu nižih razreda osnovne škole koja prikazuje odrastanje jedne djevojčice koja na svoj zanimljiv i duhovit način opisuje i komentira događaje i svijet u kojem živi. Iva je prava mala brbljavica i odlučila je postati "piskinja". Ta djela pokrivaju razne teme, od dječje svakodnevnice i hrvatske stvarnosti do bijega u svijet mašte.
Teško je dan-danas odrediti što sve spada u dječju književnost, odnosno onu za mlade, i gdje je granica između tih književnosti. Pojedini autori u dječju književnost svrstavaju i robinzonijade te druge fantastične priče, potom one povijesne, pa i fantastične romane. I kad mališane prestanu zanimati bajke, nešto od toga razvojnog poimanja ostaje u njima, u skladu s njihovom dječjom maštom.
Najpoznatiji po pokušajima defabuliranja dječjih romana bio je William Saroyan, čuven prije svega po romanima "Mama, volim te" (1956.) i "Tata, ti si lud" (1957.), a u potonjem putem nepretencioznih razgovora oca i sina o najrazličitijim temama reformira moderni dječji roman.
Suvremene teme
U suvremenoj dječjoj književnosti javljaju se i nove teme, osobito one iz urbanoga okružja i svijeta tehnologije - od zrakoplova do videoigrica. Svi autori temelje svoja djela na nekoj građi, koju može karakterizirati fikcija ili faktum, odnosno može biti zasnovana na stvarnim činjenicama.
Lik se u dječjoj književnosti može karakterološki predstaviti opisom, portretiranjem, govorom, izravno, neizravno ili pak putem drugih likova. Fabula u dječjoj prozi ima svoje načine gradnje, koje diktiraju oni kojima je štivo namijenjeno. (V. BEGIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU