Bučno najavljivan prvosvibanjski sindikalni prosvjed, koji bi mogao okupiti nekoliko desetaka tisuća građana, već je unaprijed ocijenjen kao važan politički događaj. Povjeruje li se najavama sindikalnih lidera, poput Vilima Ribića i Krešimira Severa, prvomajski prosvjed bit će samo početak većih iskaza građanskog neposluha što će kulminirati generalnim štrajkom krajem godine.
"Prosvjed će biti blago upozorenje Vladi da je dio javnosti nezadovoljan načinom vladanja. Ali, Kukuriku koalicija ima solidnu parlamentarnu većinu i sindikalni prosvjedi neće ih ugroziti. Više će biti ugroženi nakon što postanu poznati rezultati lokalnih izbora", smatra politolog Davor Gjenero.
Voditelj Centra za politološka istraživanja dr. Anđelko Milardović kaže da je nezahvalno prognozirati masovnost sindikalnog skupa: "Neradni je dan i unatoč velikom nezadovoljstvu, građani će radije ostati doma ili okupljeni oko roštilja."
Značajna novost ovog prosvjeda uključivanje je opozicijskih parlamentarnih stranaka u sindikalnu akciju. Najveća oporbena stranka, HDZ, podržava prosvjed, a Hrvatski laburisti - čiji je čelnik Dragutin Lesar bivši sindikalni vođa - namjeravaju u njemu sudjelovati. Jasnu poruku da podržavaju prosvjed uputili su vodeći crkveni krugovi, kao i udruge branitelja. Znači, možemo dobiti najmasovniji prosvjed protiv vlasti u posljednjih nekoliko godina.
Posljednji veliki sindikalni prosvjed organiziran je još 12. travnja 2008. godine u Zagrebu. Na njemu se okupilo stotinjak tisuća sindikalaca iz cijele Hrvatske i bio je vrlo miran. Nakon toga, sindikati su prosvjedovali samo formalno, povorkama i okupljanjima na 1. svibnja.
Daleko žešće demonstracije organizirane su preko društvenih mreža, uglavnom Facebooka, te su na zagrebačkim ulicama, kao i svim većim gradovima, u proljeće 2011. godine okupile po nekoliko tisuća prosvjednika. Pod parolom "Stegnite vi svoj remen bando lopovska", "fejs" demonstracije bile su snažni prosvjed protiv tadašnje HDZ-ove vlasti, ali su se ugasile poslije nekoliko mjeseci.
Najznačajnije sindikalne demonstracije održane su još u veljači 1998. godine. Tada je sindikalce podržala i politička opozicija, prije svega HSS i stranke iz tzv. "Porečke skupine". Prvi put je došlo do sukoba s policijom i "probijanja blokada" kojima je bio ograđen glavni zagrebački trg. Demonstracije iz 1998. bile su najglasnija najava promjene vlasti u zemlji, koja se dogodila na 3. siječanjskim izborima 2000. godine.
Hoće li sindikalni prosvjed u srijedu nadmašiti revoluciju s "fejsa", ili čak prosvjede iz 1998., u broju sudionika, značaju događaja i sadržaju poruka, nezahvalno je prognozirati. Ambicije organizatora su goleme, ali odaziv građana pokazat će koliko su one realne. (Dubravko GRAKALIĆ)