Uredenje Raške drage donijelo bi gospodarske i ekološke koristi, pa je stoga dobrodošla i izgradnja agroturistickog kompleksa, u što planira investirati zagrebacka tvrtka Raška draga. Ali taj ili neki slican projekt morat ce se suociti sa zaprekama na administrativnom i zakonskom planu. Naime, za izgradnju kompleksa potrebno je prilagoditi Prostorni plan opcine, a iako su trenutno aktualne njegove izmjene i dopune, nema naznake da bi se poljoprivredno zemljište moglo prenamijeniti za gradnju.
Oko Nove godine u medijima se pojavila vijest da je tvrtka Raška draga oglasila prodaju 162 hektara poljoprivrednog zemljišta u Raškoj dragi za 29,9 milijuna kuna. Direktor tvrtke Siniša Jelovcic kasnije je objasnio, a nama u telefonskom razgovoru i potvrdio, da se zapravo nije radilo o novosti jer je prodaja oglašena prije više godina, samo što agencije za prodaju nekretnina povremeno podsjecaju javnost da ponuda stoji. Istovremeno, tvrtka ne odustaje od svog projekta uredenja agroturistickog kompleksa u dragi.
Stancija usred divljine
Napis je ipak zainteresirao javnost jer mnogi nisu znali u cijem je vlasništvu zemlja niti da postoje planovi za njeno korištenje. Raška draga ili jednostavno Lug prostire se uz središnji tok rijeke Raše, od mosta kod Potpicna do Mosta Raša, u dužini od oko 17 kilometara. Duboka je 100-tinjak metara, a široka izmedu 300 i 400 metara. Kroz nju vodi željeznicka pruga Lupoglav - Štalije i makadamska cesta. Zemlja se obraduje samo na sjevernom ulazu, u središnjem dijelu bilo je neuspješnih pokušaja stocarstva, a južni dio važan je kao izvorište pitke vode - ovdje se nalaze izvori Rakonek, glavni izvor za opskrbu Pule, i Mutvica, ukljucena u sustav Vodovoda Labin. Zbog zapuštenosti i zbog toga što brda na pojedinim dionicama zaklanjaju pogled na naselja, izletnik može imati osjecaj da se nalazi u potpunoj divljini.
Taj car tvrtka Raška draga želi turisticki valorizirati. Njezino zemljište prostire se na vecem dijelu drage, od odvojka Kraj drage i istoimenog sela iznad nje, pa do izvora Rakonek. U središnjem dijelu, ispod Sv. Martina na labinskoj i Sutivanca na barbanskoj strani, namjeravaju izgraditi stanciju kao središnji objekt s funkcijom recepcije. Gosti bi se smještali u bungalove koji bi bili izgradeni južno od nje, a oko njih bi se nalazili rekreacijski sadržaji. Podrucje sjeverno od stancije namijenjeno je ekološkoj zemljoradnji, a južno stocarstvu. Gosti bi mogli aktivno sudjelovati u tim djelatnostima, a uz to bi im na raspolaganju bile pješacke, biciklisticke, jahacke i penjacke staze, vježbalište za golf, sportski ribolov u rijeci i jezercima, tzv. pucima te branje tartufa.
Ni patke ni šljuke
No, ako želi projekt ostvariti, tvrtka Raška draga ce morati "krciti" i na administrativno-zakonskom polju. Zahtjev za uvrštenje u Prostorni plan poslan Opcini Sv. Nedelja prije više godina bit ce razmatran u sklopu predstojecih izmjena i dopuna, cije se donošenje ocekuje do proljeca, ali, doznajemo od nacelnika Srecka Mohorovica, za to pozitivno rješenje nema velikih izgleda jer se radi o zahtjevu za prenamjenu u gradevinsko zemljište, a opcina ga ionako ima previše, pa ce ga morati smanjivati.
Tartufari, lovci i izletnici osobe su na koje se u dragi može naici. Tijekom našeg posjeta ispred nas je vozio terenac, a prošli smo i pored dva auta ciji su se vlasnici, po svemu sudeci, nalazili u šikari. Imali smo srece što smo pored auta zatekli Ivana i Valtera Zulijanija, oca i sina, clanove Lovackog društva "Balotin" Vinež.
- Napravili smo dir da vidimo ima li koja divlja patka ili šljuka i - ništa! Ali, barem smo prošetali. Ovo je "mrtva priroda", kakav kos ili šojka, možda vepar. U biti se ovo lovište ne razlikuje od drugih, kaže Ivan Zulijani.
Problem vide u tome što je zemljište zaraslo u šikaru, a prisustvo poljoprivrednih kultura i stoke privuklo bi zeceve, fazane, lisice i ostalu divljac. Stoga na ideju o agroturizmu gledaju pozitivno. Nema dvojbe da bi od te djelatnosti profitirala i naselja na rubovima drage, pogotovo Sv. Martin, poznat po proizvodnji vina i Sutivanac, medu ostalim, poznat po proizvodnji pršuta.
Izmedu Sv. Martina i Sutivanca predvidena je izgradnja vijadukta ceste na koju bi se Labinština spojila s Istarskim ipsilonom, što znaci i nosece stupove u dragi. Takoder, poznato je da je Tvornica kamene vune Rockwool osim korištenja željeznice za transport, razmišljala i o mogucnosti izgradnje ceste kroz Lug. (Napisao i snimio Robi SELAN)