Bolest i smrt sastavni su dio života i ne mogu se ignorirati. U Istri oko polovica ljudi umire kod kuce, što je godišnje oko 500 duša. Mnogima od njih potrebna je posebna skrb što cesto pada uglavnom na teret obitelji u financijskom, fizickom i psihickom smislu. Timovi palijativne skrbi do sada još uvijek nisu ukljuceni u zdravstveni sustav, iako su i te kako potrebni.
Zbog toga se ovih dana intenzivno radi na formiranju prvog profesionalnog tima palijativne skrbi u Istarskoj županiji, jednog od prvih u Hrvatskoj. Novac, odnosno 800.000 kuna, osigurano je iz županijskog proracuna.
Na teren vec u lipnju
- Dogovoreno je da nositelj palijativne skrbi postanu Istarski domovi zdravlja, što je u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, doznajemo od ravnatelja, dr. Ante Ivancica. Upravo se formira Centar palijativne skrbi kao jedna od djelatnosti pri Domu zdravlja. Ukljucivat ce vanjske suradnike - lijecnike razlicitih specijalnosti od onkologa, neurologa do psihijatra, zatim posebno educirane patronažne sestre, kao i volontere te suradnike drugih struka.
Ravnatelj naglašava da tim nece funkcionirati kao paralelni sustav, vec ce biti poveznica izmedu bolnice i primarne zdravstvene zaštite, te podrška obitelji i obiteljskom lijecniku u skrbi za teško oboljelog pacijenta. Dr. Ivancic ocekuje da ce lijecnici iz tima poceti izlaziti na teren vec u lipnju.
Dakle, na poziv obiteljskog lijecnika u kucni posjet bolesniku odlazit ce odredeni specijalist i patronažna sestra iz tima. Takoder, grupa strucnjaka pratit ce i razvijati cjelokupan projekt. Sacinjavaju ga predstavnici obiteljskih lijecnika, specijalisti, psiholog, socijalni radnik, volonteri. Prvi je tim palijativne skrbi sonda kojom ce se utvrditi stvarne potrebe - vjerojatno dva do tri tima za županiju.
Ništa bez volontera
Pored profesionalaca, i dalje ce nastaviti s radom volonteri koji vec šest godina pomažu skrbiti o umirucima.
- Zadovoljni smo što je pocela realizacija projekta na kojem smo godinama radili, barem dok se ne donese nacionalni program koji prije ulaska u EU moramo imati. Nakon šest godina volonterskog rada probudili smo svjesnost javnosti za potrebu palijativne skrbi. Uskladena je potreba sa strukom i politickom voljom, rekla je specijalistica neurologije dr. Juliana Franinovic Markovic, voditeljica projekta palijativne skrbi u županiji.
- Bitno je da se palijativa integrira u zdravstveni sustav, smatra Franinovic Markovic, prema kojoj je takva skrb indikator civilizacijskog razvoja.
Nažalost, HZZO je odbio zahtjev za ugovaranje tima palijativne skrbi koji je Županija uputila preko Istarskih domova zdravlja. Kada se oformi ustanova palijativne skrbi, može se zatražiti financiranje HZZO-a, a mogu se aplicirati i projekti raznim europskim fondovima.