Rekordna turistička, a takva i pivska "žetva" obilježila je ovogodišnju ljetnu sezonu i u Istarskoj pivovari koja je upravo proslavila 40. obljetnicu pivarstva u Istri i industrijske proizvodnje piva u Buzetu. Udarni mjeseci su bili od travnja do kraja kolovoza, a u buzetskoj pivovari kažu da pivska sezona čitavo to vrijeme nije jenjavala. Istarska pivovara godišnje proizvede 12,5 milijuna litara piva, a to joj je ujedno godišnji limit.
Pivovare koje godišnje proizvedu manje od 125 tisuća hektolitara piva plaćaju naime niže trošarine s obzirom da su izmjenama Zakona o trošarinama, prije nekoliko godina za takve pivovare uvedene snižene stope trošarine kao mjera za olakšanje poreznog tereta i ravnomjerniji regionalni razvoj.
Usmjeravaju se ka skupljim proizvodima
- U tih 12,5 milijuna litara opredijelili smo se da ćemo više ulagati u proizvode koji imaju veću tržišnu vrijednost, okrenuti se prema izvozu, a možda smanjiti brendove kao što su različite robne marke u bocama od dvije litre s potencijalnim rastom proizvoda u staklu, višeg cjenovnog razreda. Obim proizvodnje ostat će na istom nivou samo ćemo ostvariti bolje financijske rezultate, izjavila je direktorica proizvodnje i kvalitete Nensi Vojsković Mijatović.
Upravo u slavljeničkoj godini Istarska pivovara je sa svojim najdugovječnijim brendom Favorit pivom uspjela izaći iz okvira Istre i Hrvatske i probiti se na inozemno tržište u Švedskoj.
- Šveđani su raspisali natječaj i od svih piva na tzv. "blind" testu kvalitete prošao je Favorit koji se od sredine godine može naći u svih 412 dućana Systembolaget diljem Švedske. Pri tome je jedino važno da vas kupuju jer ako vas kupuju, onda ostajete. Da smo dobri, potvrđuje podatak da smo zadani limit prešli u prvih mjesec dana, nakon toga tromjesečno i već sada imamo rezervaciju do kraja 2018. godine što pokazuje da jedino kvalitetom se može postići izvoz, kaže Vojsković Mijatović.
Od 2009. godine u Istarsku pivovaru koja zapošljava šezdesetak djelatnika, a u sezoni i do devedeset, investirano je oko 19 milijuna kuna, isključivo u tehnologiju. Zadnja, ujedno najveća investicija je u rashladni sustav cijele pivovare bez čega nije moguće održavati kvalitetu proizvoda, kontrolirati temperaturu, fermentaciju niti punjenje.
- Bez toga je bilo nemoguće ekonomski opravdano puniti, a kako ja volim reći bavimo se sa tri E, naša vizija je da radimo ekološki prihvatljivo, energetski učinkovito, upravo zato je bila važna investicija u rashladni sustav, i naravno ekonomski opravdano jer moramo biti konkurentni sa cijenom. Upravo smo realizirali i projekt ugradnje novog parnog kotla dakle ponovo se baziramo na energetiku i energetsku učinkovitost, a to nam stvara bolju ekonomsku opravdanost, kaže Vojsković Mijatović.
Nastavljajući tradiciju svog najpoznatijeg brenda Favorit piva Istarska pivovara lani je dopunila svoj proizvodni portfelj s novim brendom. Koristeći 40 godišnje iskustvo i znanje stručnih djelatnika, selekcionirane vrhunske sastojke uz primjenu najmodernijih tehnologija stvorila je svijetli lager - Istarsko pivo.
Prva je u Europi, a možda i u svijetu, napravila i pivski pjenušac, kombinaciju piva i muškata. Istarsko muškat karakterizira specifičan miris, okus i perle zlatnih boja.
- Kombinacija istarskog piva i muškata napravljena je po receptu pjenušca i velike koncentracije CO2 i perla, jer nema pjenušca bez perlanja. Tehnološka tajna je u omjeru istarskog piva i muškata i vremenu sljubljivanja te dvije arome potrebnom da bi se postigao efekt pjenušca, rekla nam je Vojsković Mijatović.
Novo pivo u suradnji s Belgijancima
S obzirom joj se sjedište nalazi u Buzetu, gradu tartufa, u Istarskoj pivovari proizveli su i nefiltrirano Istarsko pivo s tartufima, a ove godine uspostavili su novu suradnju s belgijskom samostanskom pivovarom Ter Dolen, koja je rezultirala s dva nova proizvoda: Nikolas blond i Nikolas tripel. Svoju pretpremijeru imala su proteklog vikenda na svečanosti obilježavanja 40. obljetnice industrijske proizvodnje piva.
- Istarsko pivo je rađeno od kombinacije slada, a samostanska piva od selekcioniranih zrnaca slada. To znači da se doslovce izabiru najbolja zrna slada da bi se ona napravila. Naravno karakteriziraju ih posebne kombinacije hmelja, a s druge strane najvažnija je sekundarna fermentacija u boci, sve to definira skroz drugačije okuse, pojasnit će direktorica proizvodnje i kontrole Nensi Vojsković Mijatović. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA