Na samom vrhu Dugog otoka, otoka maslina, uvala i kamena, u blizini mjesta Veli rat, smjestio se najveci, a po mnogima i najljepši, svjetionik s ove strane Jadrana. Izgraden je 1849. godine, a u debele zidove njegove 36 metara visoke kule umiješani su žumanjci od jaja što jamci njegovu dugovjecnost i odolijevanje soli i vjetrovima.
Pomorski svjetionik Veli rat jedan je od jedanaest u Hrvatskoj koji imaju i turisticku djelatnost, a zahvaljujuci prekrasanom pogledu na otoke Molat, Ist, Premudu, Škradu i Lagnjice, šljuncanim plažama i borovoj šumi koje ga okružuju popunjen je šest mjeseci u godini.
Zadnjih osam godina njegov vjerni cuvar je Zvonimir Škvorcevic koji živi u svjetioniku sa suprugom Alenkom i osmogodišnjom kcerkom Ivanom. Zvonimir je rodom iz Slavonije, a prije devetnaest godina srce ga je odvuklo na svjetionik.
U poplocanom dvorištu svjetionika nalazi se crkvica Sv. Nikole, za koju se pretpostavlja da je izgradena isto kad i svjetionik. No, dokumenta koji to potvrduje nema.
"U ratu su izgorjele brojne knjige, a dosta njih je i u Trstu buduci da je do raspada Austro-Ugarske hrvatskim svjetionicima upravljala Pomorska uprava u Trstu", objašnjava Škvorcevic. Prije njih na svjetioniku Veli rat živjele su tri obitelji ali kada je Zvonimirova obitelj doselila na svjetionik, crkvica zaštitnika pomoraca, u kojoj je sacuvan Rimski misal iz 1869. godine, bila je u prilicno lošem stanju. No, oni su je uredili i sada se u njoj održavaju crkveni obredi kad mještani hodocaste sv. Nikoli.
Zvonimirove su dužnosti održavanje i kontrola svjetionika i okoliša, pomorska prognoza, briga za manje obližnje svjetionike na Molatu, u Božavi i na Golcu, a u kontaktu je i sa svjetionicarima koji su na osami. Kako kaže, svjetionik je morski semafor, obilježava plovni put i od velikog je medunarodnog znacaja.
Jedna od njegovih zadaca je i kontakt s turistima. Osim osmogodišnje kcerke Ivane u tome mu pomaže i supruga Alenka. Ona je zadužena za održavanje turistickih apartmana. Kako kaže Zvonimir, iznajmljivanje apartmana u svjetionicima je Plovputu dodatna zarada koja se troši za što bolje održavanje. Svake godine za turisticku djelatnost prilagodi se po jedan svjetionik. Prilagodava se, naravno, samo unutrašnjost jer je okoliš zašticen i ne smije se mjenjati.