Po mnogima je prva pasivna kuca izgradena u Njemackoj 1991., ali istina je da je prva pasivna kuca izgradena u Matuljima! Njen vlasnik i arhitekt pocetkom 80-ih godina prošlog stoljeca bio je arhitekt Ivo Popovic.
- Bila je prva naftna kriza 1981. i ja sam tada pomislio da je to velik problem pa sam otišao u Englesku, skupio literaturu i odlucio sagraditi suncanu kucu. Ona je izvana od kamena, a zidovi su joj debeli 45 centimetara. Time se postiglo da je vrlo ugodna za život jer je ljeti u njoj hladno, a zimi toplo. Imao sam novca jer sam radio vani, ali je splet okolnosti doveo do toga da sam kucu morao prodati. Kasnije nisam izgradio ni jednu takvu kucu jer nije bilo interesa, ali sada je tehnologija napredovala i nadam se da ce interesa biti, veli ovaj pionir pasivne gradnje.
Kuca kao termosica
No, u Hrvatskoj je takva gradnja još uvijek u povojima i na njenom unapredenju nedavno se pricalo u sklopu projekta "Drugi dani pasivne kuce" pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Prvo što ljude buni je to što ne razumiju po cemu je takva kuca drukcija od ostalih.
- Radi se o superizoliranoj kuci koja ima ugraden sustav prozracivanja, pojacanu termoizolaciju u debljini od nekih 30 centimetara za našu klimu, i to u zidu ili na zidu, u podu, u podrumima i u krovištima, ali i odgovarajuce ostakljenje. Ostakljenje pak za naše klimatske uvjete ne mora biti trostrukim staklom, pogotovo na južnoj strani, jer je ono cak prejaka prepreka zahvatu sunceve energije u unutrašnji prostor. Zimsko sunce treba pustiti u prostor da bi ga grijalo, dok se ljeti prevelik ulazak suncevih zraka sprjecava spuštanjem neke vrste vanjske zaštite od sunca kao što su rolete, vertikalne tende, žaluzine. Uz sve to, pasivna kuca mora biti doslovno zrakonepropusna, a jedna nepopularna definicija cak upotrebljava pojam termos-boce. Tu onda u pricu ulazi ventilacija. Prije nego izbacimo zasiceni zrak njemu se u protustrujnom zracnom izmjenjivacu oduzme toplina i njome se u rekuperatoru predgrijava vanjski zrak koji ulazi. Zrak se ne miješa, vec se samo predaje toplina, objasnio nam je prof. Ljubomir Mišcevic, organizator "Drugih dana pasivne kuce" i voditelj projekta "Pass-net" u Hrvatskoj.