Studio Kappo iz Rovinja dobio je prvu nagradu na 4. Medunarodnom salonu pejsažne arhitekture u Beogradu. Nagraden je njihov sveobuhvatni plan obnove park šume Zlatni rt u Rovinju. Na salonu su se, inace, natjecali pejsažni arhitekti iz Srbije, Hrvatske, Španjolske, Italije, Maroka, Nizozemske, Grcke i Austrije.
Projekt je izraden za potrebe rovinjskog Komunalnog servisa, koji s rovinjskom ispostavom Hrvatskih šuma održava Zlatni rt. Kao krajobrazni prostor s više od 56 hektara park je formiran krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca, s planiranom izgradnjom rezidencijalnih hotela i vila, do koje, srecom, nije došlo zbog smrti vlasnika baruna Georga Hütterotta, dva svjetska rata i prikljucenja Istre Jugoslaviji, nakon cega je park nacionaliziran.
Park šuma se nekad nalazila na periferiji Rovinja, a danas je, zbog širenja grada, dio gradskog tkiva i omiljeno kupalište i šetnica Rovinjaca i njihovih gostiju. Zašticeni prostor je zbog toga posebno znacajan za kvalitetu života u gradu i turisticku ponudu. Stabla u parku su, medutim, dostigla svoj zenit, pa za nevremena stalno dolazi do pucanja ili izvaljivanja.
Studio Kappo, na celu s dr. Lidom Sošicem i suradnicima Christianom Gallom iz Hrvatskih šuma, mr. Markom Sošicem, mr. Andreom Puorro i mr. Katjom Sošic, pristupio je vrednovanju prostora radi postepene obnove park šume. Prvo su razradili vrijednosnu analizu prostora, a potom i nacin njegovog održavanja. Rješenje su pronašli u valorizaciji i uravnoteženom odnosu prirodnih i kulturnih uzoraka parka.
- Po našem planu, Zlatni rt bi trebalo razvijati kao nacionalnu ikonu mediteranskog povijesnog parka s kulturno bogatim, ekološki složenim i sociološki raznolikim krajobrazno-prostornim sustavom, kaže dr. Lido Sošic.
Obnova ce se odvijati uvažavajuci zahtjeve za održavanjem rekreativne ponude, ali i za ocuvanjem kulturnih i prirodnih sustava krajobraznih vrijednosti park šume. Prema planu su tako odredeni posebno važni dijelovi parka, koji ga cine nacionalnim bogatstvom, pa je dao smjernice za ocuvanje i obnovu vegetacijskog pokrova, uredenje i oblikovanje gradevnih objekata, kulturnih i vizualnih vrijednosti te krajobrazno uredenje pojedinih vegetacijskih sklopova.
Aktivnosti u parku planirane su tako da osiguraju produktivan, zdrav i siguran krajobrazni sustav kao poželjan prostor kvalitetnog odmora i rekreacije posjetitelja. Buduci da park šumu troši protok vremena i aktivnosti koje se ondje odvijaju, autori plana opredijelili su se za minimalno širenje dosadašnjih aktivnosti, sa stalnim sadenjem novih stabala umjesto oboljelih, posebno egzoticnih, primjerice, alepskog bora, duglazija, jela, libanonskog cedra, cije mjesto na pojedinim dijelovima preuzima autohtona crnika.
Uz djelatnike Studija Kappo, nagradom je zadovoljan direktor Komunalnog servisa Marko Paliaga, koji je pokrenuo izradu plana, što se sada pokazalo punim pogotkom.
- Plan ce nam poslužiti za daljnju revitalizaciju parka. Koliko nam financijske mogucnosti dopuštaju, s Hrvatskim šumama vec radimo na povratku krajobraznih vrijednosti parka, koje su opadale s izvalom posadenih stabala, na cijem je mjestu narasla crnika, kaže Paliaga. (Aldo POKRAJAC)