Prva nagrada Grisije Vladi Marteku

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Smjena generacija, koja je pocela prošlih godina, na ovogodišnjoj se Grisiji nastavila u još vecem obimu. Naime, medu umjetnicima koji su nastupili na ovoj jedinstvenoj jednodnevnoj izložbi sve je više mladih. Od onih koji dolaze iz Istarske i Primorsko-goranske županije puno je diplomanata s rijeckog sveucilišta pa je otvaranje studija slikarstva u Rijeci ocito bio pravi potez i poticaj talentima s ovog podrucja, bogatog likovnim dogadanjima i tradicijom.

Od osnivaca rovinjske Likovne kolonije, potom i Grisije, na izložbi smo sreli tek doajena Bruna Mascarellija, koji je i u 86. godini života vitalan pa je strpljivo brojnim novinarima i televizijskim ekipama objašnjavao kako je nastala najveca likovna izložba na otvorenom.

- Ideja za Grisiju došla je zbog njene skalinade, koja vodi prema horizontu, iza kojeg umjetnici ocekuju "sedmo brdo", a u stvari im se ukaže divna morska panorama. Za umjetnike je Grisia sa svojim arhaicnim starim zdanjima postala idealna podloga za izlaganje umjetnickih djela. Slike su lijepo i izražajno sjele na svaki raspoloživi zid pa je uspjeh bio zagarantiran. Umjetnika je bilo sve više pa se carolija iz Grisije kao bršljan širila na okolne ulice, kaže Mascarelli, koji i živi u staroj kuci u Grisiji, na pola puta od gradskog trga do velebne crkve sv. Eufemije, gdje se izložba i službeno otvara.

- Mi stari slikari ograniceni smo dimenzijom buducnosti. Racunamo na iduce mjesece, a ne godine, pa je Grisia buducnost i stimulacija za mlade, komentira Mascarelli cinjenicu da se na izložbi više ne pojavljuju veterani. Ove godine tako nismo sreli ni intrigantnog Marcela Brajnovica i njegovu suprugu Zvjezdanu Hegedušic Brajnovic, koji su posljednji odolijevali. Od brojne slikarske obitelji izlagali su tek Tomislav i Petar Brajnovic. Pojavila se medutim jedna nova obitelj u kojoj svi slikaju - zagrebacka obitelj Mecava, predvodena dizajnerom Nenadom.

Po podacima organizatora iz Zavicajnog muzeja, ove se godine na izložbi predstavilo 265 autora, što je za 32 više nego lani. Akademskih umjetnika je, kao i lani, bilo 65, a više je studenata i samoukih likovnjaka. Ocito su se u krizi mnogi - kao utjehu ili mogucnost dodatne zarade - našli u primijenjenoj umjetnosti. Tako se na Grisiji sve više izlažu suveniri, ukrasni i uporabni predmeti. Tome se u nedostatku narudžbi priklanjaju i akademski umjetnici.

Ovogodišnja je Grisia protekla u mirnom ozracju. Performera je bilo, ali nisu nastupali, vec su izložili svoje intrigantne likovne radove. Tako su se na stražnjom procelju crkve sv. Eufemije našla djela Vlaste Delimar, Vlade Marteka i Vladimira Dodiga Trokuta. Posjetiteljima je i bez toga bilo zanimljivo. Toplo, ali podnošljivo vrijeme omogucilo im je strpljivo razgledavanje vatrometa izložaka i boja. A strpljenja je i trebalo da bi se sve razgledalo, jer je bilo izloženo više od tisucu radova.

Prosudbeni sud, u kojem su bile zagrebacke likovne kriticarke Iva Köbler, Ivana Mance i Irena Bekic, prvu je nagradu Grada Rovinja, 7.500 kuna i pršut, dodijelio poznatom zagrebackom konceptualnom umjetniku Vladi Marteku. Druga nagrada, pet tisuca kuna i ovcji sir, pripala je Neviji Pizzul iz Opatije. Otkupnu nagradu Zavicajnog muzeja od 4.500 kuna dobila je Martina Vojnic iz Pule, dok je nagrada za primijenjenu umjetnost pripala Nini Šperanda iz Pazina.

Dodijeljeno je i pet otkupnih nagrada od po 4.500 kuna. Nagradu Turisticke zajednice dobila je Mirjana Mutic, Studija Emmemme Nikola Ražov, Arh studija Vlasta Delimar, Maistre Vladimir Dodig Trokut i Esela Davor Rapaic. Dodijeljene su i tri pohvale, a dobili su ih Duilio Trošt, Goran Curkovic Lazi i Desay Kim.


Podijeli: Facebook Twiter