Slovenija se u svom prigovoru na hrvatski zahtjev za registracijom istarskog pršuta pozvala na nekoliko članaka iz Uredbe o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, između ostaloga i na članak koji govori o homonimnim nazivima, doznaje se u Europskoj komisiji.
Komisija je u svom odgovoru na pitanje u čemu se sastoji slovenski prigovor da se istarski pršut zaštiti oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla, a na koji je trebalo čekati nekoliko dana, navela da se Slovenija pozvala na članak 6 (3) Uredbe, koji govori o homonimnim nazivima.
Taj članak kaže da predloženo ime za neki proizvod ne može biti registrirano ako je u potpunosti ili djelomično homonimno s imenom koje se već nalazi u registru zaštićenih proizvoda, osim pod određenim uvjetima.
Međutim, u registru zaštićenih proizvoda Slovenija je registrirala samo Kraški pršut pa se može zaključiti da žele zaštiti naziv pršut.
Slovenija je također prigovorila da bi naziv Istarski pršut bio u suprotnosti s dijelom Uredbe koja govori o renomiranim trgovačkim markama.
Slovenci su naveli da bi registracija imena Istarski pršut mogla ugroziti postojanje naziva, trgovačkih marki ili proizvoda koji su legalno na tržištu najmanje pet godina prije datuma kada je objavljen zahtjev za registraciju.
U prigovoru se također kaže da je predloženi naziv u suprotnosti s definicijom zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, u pogledu zahtjeva za specifikacijom proizvoda.
Komisija sada analizira osnovanost slovenskog prigovora i ako prigovor bude ocijenjen kao neosnovan postupak registracije zaštićenog imena se nastavlja. Ako se prigovor pokaže opravdanim, Komisija će zatražiti konzultacije svih uključenih strana, koje mogu trajati tri mjeseca, s mogućnošću da se to produlji na dodatna tri mjeseca.
Daljnji tijek događaja ovisit će o ishodu konzultacija, a u nedostatku dogovora, Komisija treba donijeti konačnu odluku. (Hina)