O pulskoj pravoslavnoj crkvi sv. Nikole, izvorno sagrađenoj još polovicom prvog tisućljeća nove ere, izašao je nedavno u časopisu Ars Adriatica Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru opširan znanstveni članak dr. Ivana Matejčića.
U njemu autor sintetizira višegodišnje konzervatorske radove, od 2000. do 2007., na toj crkvi, definira stilske osobine crkvene arhitekture i njezine kamene opreme, te uspoređuje nove nalaze i arhitektonske detalje, posebice izvorne kamene prozorske rešetke, tranzene, s ranijim istraživanjima, ali i onima na drugim crkvama iz ranokršćanskog razdoblja.
Pišući o kamenim tranzenama na prozorima Sv. Nikole, nađeno ih je, tijekom ranijih i posljednjih istraživanja, najmanje pet i sve su istovjetno klesarski oblikovane, Matejčić će kazati da su bile pozamašna investicija, te istaknuti da posebnu dimenziju problemu porijekla tih rešetki daje činjenica da takve, osim u Puli i njenoj okolici (npr. na pulskoj bazilici sv. Marije Formoze, sv. Ceciliji pokraj Gurana) nisu do sada zabilježene na širem području jadranskog bazena.
No, paralelu s pulskim tranzenama iz vremena Bizanta naći će u samom središtu tog imperija - na prozorima crkve sv. Sofije u Istanbulu. Goleme kamene rešetke na toj slavnoj justinijanovoj crkvi od pulskih se razlikuju jedino po veličini (puno su veće) i po tome da su isklesane od mramora.(G. PRODAN)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU