Je li u Hrvatskoj doista najveći problem loša hrana, kako je u Hrvatskom saboru izjavio premijer Zoran Milanović, i što nadležna vladina tijela čine da se to popravi? Iako se kvalitetom i ispravnošću namirnica koje kupujemo po trgovinama i tržnicama bave čak dva ministarstva i jedna specijalizirana vladina agencija, informacije o uvozu toksičnog voća i povrća nisu rijetkost, a sve su češći pronalasci loše hrane u velikim trgovačkim lancima. Loša, nekvalitetna i neispravna hrana postala je, očito, i problem politike kad o njoj govori premijer, ali i najšireg kruga građana koji svakodnevno odlučuju što kupiti za svakodnevnu prehranu.
Svi žele markicu
U lakšem odabiru pomoći će im i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji će od kraja ove godine kvalitetne proizvode obilježavati jamstvenim žigom "Živjeti zdravo". Markica s tim napisom nalazit će se samo na provjerenim proizvodima, koje su stručnjaci HZJZ-a testirali u skladu s europskom uredbom o informiranju potrošača o hrani. Tim propisom predviđena je maksimalna dnevna doza šećera, ugljikohidrata, zasićenih masnoća, proteina, masti i soli, kao i energetski unos od dvije tisuće kalorija dnevno za zdrave odrasle osobe oba spola.
Jamstveni žig "Živjeti zdravo" testirani će proizvodi dobivati na tri godine, dok ispitivanje kvalitete zavisi o vrsti proizvoda. Naime, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo podijelili su proizvode u deset skupina, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, ulja i masti, voće i povrće, te postavili kriterije za dobivanje spomenute oznake. Interes za dobivanje markice "Živjeti zdravo" velik je i kod proizvođača i kod uvoznika prehrambenih artikala.
Kontrola uzoraka
Stručnjaci upozoravaju da su za kvalitetu hrane na hrvatskom tržištu odgovorni proizvođači i uvoznici, koji su dužni sami kontrolirati kvalitetu. Inspekcije Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja obavljaju kontrole na određenom uzorku pojedinih proizvoda. Primjerice, od pola milijuna tona proizvedenog mlijeka, prekontrolira se tek 300 uzoraka, dok se od 850 milijuna jaja provjeri tek 200 uzoraka od po 12 jaja.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako su "svi subjekti u poslovanju s hranom odgovorni za stavljanje hrane na tržište." Uvoz prehrambenih artikala, ali i predmeta koji se koriste u pripremanju hrane kontrolira se i na granici ako se radi o uvozu izvan zemalja Europske unije. Prema podacima koje je iznijela Koraljka Knezić iz Ministarstva zdravlja, nakon 1. srpnja 2013. nadzorom uvoza spriječen je uvoz razne vrste hrane, te voća i povrća iz nekoliko zemalja. Zbog prevelike količine insekticida i otrovnih plijesni, odnosno aflatoksina, okratokisna i dimetoata, spriječen je uvoz i stavljanje na tržište paprike iz BiH, svježih krastavaca iz Makedonije, heljdine kaše iz Rusije, svježih smokava iz Turske i svježih naranča iz Egipta. Zbog loše izrade, obustavljen je uvoz plastičnih kliješta iz Kine, te lopatica za roštilj iz Hong Konga jer su napravljene od štetnih materijala.
Podaci za prvih pet mjeseci 2014. godine pokazuju da su zemlje iz kojih ima najviše slučajeva uvoza loše hrane Srbija, BIH, Makedonija, Kina i Turska. Od svih nadziranih uvoza, neispravno je tek njih 2,44 posto, a u tu statistiku spadaju keksi, napitak s okusom badema, pasterizirani krastavci i multivitamini iz Srbije, namaz od lješnjaka, grisini i rum pločice iz BiH, dijatomejska zemlja iz Armenije, te egipatske naranče. Sporna je bila i deklaracija za uvoz zelene kave iz Australije. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU