Pokazati jedinstveni stav istarskih vinara u obrani prava na korištenje imena vina teran, te predstaviti vrhunske tržišne i enogastronomske potencijale istarskog terana bili su ciljevi konferencije o istarskom teranu održane u utorak u Kongresnom centru hotela Antunović u Zagrebu, u organizaciji udruge Vinistra i zagrebačke tvrtke Vinart. Konferencija je okupila dvjestotinjak akreditiranih sudionika - vinskih stručnjaka, znanstvenika, predstavnika institucija, novinara (među njima i nekoliko iz Slovenije), sommeliera, distributera i trgovaca vinom, ugostitelja, konzultanata i enologa, te pedesetak istarskih vinara proizvođača terana.
Prvi dio konferencije bio je posvećen povijesnim i znanstvenim aspektima poznavanja terana kao vinske sorte i vrste vina, te aktualnoj - ponajprije političkoj - situaciji glede zabrane korištenja imena teran za vino od sorte teran iz hrvatskog dijela Istre.
Ništa protiv kraškog terana
Konferenciju je otvorio predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti, već na početku svog obraćanja načevši najbolniju temu zabrane imena terana, i naglasivši: "Ova situacija nije naš izbor, i konflikt nije u našoj istarskoj prirodi". Stoga je čudno i smiješno izgledalo kad je prije godinu i pol istarski teran uklonjen s polica slovenskih prodavaonica i svi su vjerovali da će se ta farsa brzo riješiti, nastavio je Benvenuti, a od tada do danas "sudjelovali smo kao partneri u pronalaženju rješenja, vjerujući u zdravu pamet i na slovenskoj strani, nismo dizali tenzije i ostavljali smo otvorena vrata dogovoru". Predsjednik Vinistre podsjetio je na neke činjenice važne za ovaj slučaj: teran je međunarodno priznata sorta grožđa; teran i refošk su dvije različite sorte; talijanski teran se i dalje normalno prodaje na slovenskim i europskim policama; sorte se ne mogu štititi; i sve to vodi prema zaključku da je slovenska zaštita terana s Krasa i njoj posljedična zabrana terana iz Istre potpuno neutemeljena i time se - obmanjuju potrošači.
"Istarski vinari žele i dalje prodavati teran pod imenom teran, tražeći samo ono što im je oduvijek pripadalo", naglasio je Benvenuti, naglasivši da će se u slučaju izostanka mirnog rješenja od Europske komisije tražiti ukidanje zaštite slovenskog terana s Krasa. To je ipak krajnji potez, jer "mi nemamo ništa protiv zaštite kraškog terana, ali smo protiv svojatanja imena teran", zaključio je Nikola Benvenuti.
Uslijedilo je predavanje Edija Maletića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je predstavio svoj znanstveni rad "Teran i refošk u Istri - jedna ili dvije sorte".
Slovenci obmanjuju!
Maletićevo je istraživanje nedvojbeno dokazalo, a i neka kasnija istraživanja hrvatskih, slovenskih i talijanskih znanstvenika to su potvrdila, da su po analizi DNK teran i refošk, usprkos morfološkim sličnostima, dvije potpuno različite sorte. No to nije sve: analize su pokazale da je sorta koja se u Sloveniji uzgaja kao refošk genetski ista kao ona koja se u hrvatskom dijelu Istre uzgaja pod imenom teran, dok u Italiji, a i u hrvatskom dijelu Istre, postoji više tipova sorte refošk za koje je i genetski utvrđeno da pripadaju sorti refošk, različitoj od terana. "Slovenci dakle krivo deklariraju sortu kao refošk", zaključio je Maletić, istaknuvši kao problem što se u Sloveniji uopće ne priznaje postojanje sorte teran. Samim tim, slovenska zaštita vina teran s Krasa od sorte refošk neodrživa je jer je u pitanju vino od sorte teran! "A nitko ne može zaštititi sortu i braniti drugima korištenje naziva sorte za vino", zaključuje Maletić.
Predsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franko Lukež zatim je održao predavanje naslovljeno "Teran - istarski brend kojem su ukrali ime", izloživši - duhovito pripovijedajući u prvom licu u ime terana kao glavnog subjekta priče - dugačku i bogatu povijest istarskog terana, koji se u povijesnim vrelima prvi put spominje još 1284. godine (dok prvi spomen refoška datira tek iz 1767. godine). Istarski se teran uzgajao, proizvodio i pio 730 godina, sve dok, ironično je zaključio Lukež, "moj prvi susjed, s kojim sam inače imao odlične odnose, nije rekao da na teran ima pravo samo Slovenija, pa se tako više ne smije zvati nijedno hrvatsko vino".
Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić je pak izložila jednoipolgodišnju povijest bavljenja teranom najvišeg nadležnog tijela Republike Hrvatske, podsjetivši da je Slovenija 2004. godine zaštitila teran s Krasa, a ta je zaštita 2008. godine automatski prebačena u europsku Bacchus listu. "Hrvatska se u tom postupku uopće nije imala mogućnost žaliti", ustvrdila je Zvjezdana Blažić, podsjetivši da se problem nastojao riješiti uvrštenjem terana na hrvatsku sortnu listu odnosno da se istarski teran štiti kroz zaštićenu oznaku izvornosti "Hrvatska Istra", što je Europska komisija bila spremna prihvatiti, ali se Slovenija na to dvaput žalila. Prije mjesec dana slovenski je ministar poljoprivrede iznio konačni slovenski stav da "dogovor oko terana više nije moguć", ali Hrvatska još vjeruje da se sve može riješiti mirnim putem, a ako to ne bude moguće, preostaje da Hrvatska tuži Europsku komisiju, koja je taj slovenski teran i zaštitila, rezimirala je Blažić. (Napisao i snimio Davor ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU