Saborski zastupnik Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, ukazao je na novi problem s kojim se susreću umirovljenici koji koriste mirovine iz drugog stupa. Manjem broju umirovljenika smanjena su prava koja bi trebali imati, što je zastupnika Hrelju nagnalo na parlamentarnu inicijativu kojom bi se trebao riješiti problem koji - u godinama što dolaze - prijeti značajnom broju novih penzionera.
- Što za buduće korisnike mirovine iz drugog stupa - te za one koji su već danas drugostepenski umirovljenici - znači dokidanje dodatka od 27 posto na mirovinu?
- Riječ je o problemu koji pogađa umirovljenike koji su morali otići u "dvostruku mirovinu", odnosno u mirovinu po prvom i drugom stupnju. Tijekom ove godine u takvu mirovinu moralo je otići nekoliko desetaka osoba. Nema ih mnogo jer se radi o radnicima s beneficiranim radnim stažem kojima je za dvanaest mjeseci rada priznato osamnaest mjeseci mirovinskog staža. Ako su cijeli radni vijek radili takve poslove, u mirovinu su otišli s pedeset godina života jer ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu. Ali, s obzirom da su morali ući u drugi stup jer su bili mlađi od 40 godina kada je formiran II stup, sada su doživjeli da im je dvostruko smanjena mirovina. Pri tome mislim da u II stupu nemaju mnogo uplata, jer nisu dugo uplaćivali sredstva, a zatim i na to da se gleda koliko dugo će biti isplaćivano to što imaju u kapitaliziranoj štednji. Druga šteta - koja se može izbjeći - dokidanje je dodatka od 27 posto na mirovinu iz I stupnja.
- O tome ste ovih dana govorili u Hrvatskom saboru, te predložili konkretna rješenja?
- Rekao sam kako ne postoji valjan razlog da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje oštećuje te umirovljenike, a da im na godine staža kroz koje su uplaćivali u I stup ne isplaćuje dodatak od 27 posto. Radi se o prvih petnaest godina staža kada nije postojao II mirovinski stup. U zakonima nigdje ne piše da se to ne smije. Kolega Peđa Grbin i ja, dakle "pulska veza", uputit ćemo Hrvatskom saboru zahtjev za autentičnim tumačenjem odgovarajućeg članka Zakona o dodatku i Zakona o mirovinskom osiguranju. Mislim da smo u pravu, jer HZMO, na primjer, i za radnike koji su radili u inozemstvu za dio mirovine zarađene u nas isplaćuje dodatak od 27 posto.
- Je li riječ o namjernom zakidanju novih umirovljenika ili o lošem radu birokracije?
- Smatram kako se ne radi o namjeri Vlade, nego o krivom tumačenju zakonskih odredbi. Drži se kako je zabranjeno nešto što nije. Time bi se pomoglo ljudima koji su već u mirovini pod tim uvjetima, kao i budućim umirovljenicima. Autentično tumačenje zakona koristi ljudima koji su već u mirovini, dok bi novi zakon vrijedio tek za buduća vremena. Problem se pojavio iznenada, jer se računalo da će prvi umirovljenici iz II stupa krenuti tek 2019. godine, ali pojavili su se oni s beneficiranim stažom. Stoga smo morali reagirati.
- Mediji dosta propituju sustav mirovinskog osiguranja, a posebice II stup. Neki čak predlažu njegovo spajanje s prvim stupom, a spominje se i loše gospodarenje novcem osiguranika. Kakvo je vaše stajalište?
- Teško je danas o tome suditi jer je petnaestak godina premalo da se stvore značajne uštede. Može se reći kako će se II stup isplatiti onima s plaćom iznad prosjeka, dok će lošije proći oni s manjim plaćama koji će ići u redovitu mirovinu negdje u 65 godini života. Po svim pokazateljima, mirovinski fondovi pozitivno posluju svih ovih godina, s izuzetkom 2009. godine kada je zabilježen značajan pad ulaganja na burzi. Usporedimo li se sa zemljama Europske unije, trendovi su dobri. Ali, prvi i drugi mirovinski stup ne možemo gledati odvojeno. Oni su povezani kao "prst i nokat" i zajedno moraju odgovoriti na određene probleme koji će se događati u budućnosti. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU