Dok je dio Europe mjesecima bio suočen s izbjegličkim valom, Hrvatska se na putu migranata prema zapadu našla tek sredinom rujna 2015., a pokušaji rješavanja tog pitanja rezultirali su podizanjem tenzija sa susjednim zemljama – blokadom prometa sa Srbijom te postavljanjem žica na granici sa Slovenijom i Mađarskom.
Do danas je kroz Hrvatsku prošlo više od pola milijuna migranata, a prosječno ih je na dan prolazilo 6.500. Većina ih dolazi iz Sirije, Afganistana, Iraka i još nekih bliskoistočnih zemalja.
Prve izbjeglice stigle su u Hrvatsku nakon što su srpske vlasti odlučile preusmjeriti izbjeglički val prema Hrvatskoj zbog potpunog zatvaranja mađarske granice prema Srbiji. Preusmjeravanje izbjeglica prema susjednim zemljama ovisilo je o propusnosti Austrije za migrante i politike Njemačke prema izbjeglicama i migrantima.
Granični prijelazi i prometni pravci otvarali su se i zatvarali domino-efektom
Ovisno o njihovoj politici i potezima, poput domino-efekta zatvarali su se i otvarali granični prijelazi, uspostavljao i obustavljao promet Hrvatske sa Srbijom, Slovenijom i Mađarskom. Najveći priljev u Hrvatskoj bio je na području Tovarnika, Iloka, Strošinaca i Bapske dok je dio migranata smješten u privremenom prihvatilištu u Opatovcu od kuda su se odvozili prvo preko Mađarske i kasnije Slovenije u razvijene europske zemlje, najviše u Njemačku. Vlada Mađarske je na izbjeglički pritisak s hrvatske strane, kao i ranije sa srpske odgovorila postavljanjem bodljikave žice na granici prema Hrvatskoj i angažiranjem vojske.
Zbog sve većeg priljeva izbjeglica Vlada je donijela odluku o zatvaranju sedam graničnih prijelaza sa Srbijom – odnosno o zatvaranju graničnog prijelaza Bajakovo za kamionski i putnički promet da bi izvršila pritisak na srbijansku vladu da migrante ravnomjernije pušta u Hrvatsku dok je Srbija uzvratila zabranom ulaska hrvatske robe. Na graničnom prijelazu Bajakovo-Batrovci prosvjedovali su vozači kamiona blokirajući međuprostor u oba smjera zbog ograničenog propuštanja kamionskog prometa.
Nakon popuštanja pritiska izbjeglica iz Srbije i nakon što je Srbija počela slati izbjeglice i Mađarskoj, otvoreni su svi granični prijelazi sa Srbijom te je završen petodnevni trgovinski rat na Bajakovu.
Slovenija postavila žilet-žicu
Kao pripremu na moguće prelaske migranata preko zelene granice Slovenija je početkom studenog počela postavljati žičanu ogradu na granici s Hrvatskom, a do sada je postavljeno skoro 140 kilometara, što je naišlo na žestoke osude aktivista i lokalnog stanovništva s obje strane granice.
Slovenija je najprije najavljivala da će zbog opasnosti prelijevanja izbjegličkog vala zelenom granicom postaviti 80 kilometara žičane ograde, a prema nekim neslužbenim podacima ukupno će zagraditi 550 kilometara graničnog područja jer ostatak granice zbog konfiguracije terena za to nije pogodan.
Prosvjedovali su aktivisti s obje strane granice, a uzrokovala je i mučno ugibanje životinja, no Slovenija još uvijek ostaje pri svojoj odluci da žica ostane zbog, kako ističu, bojazni od pojačanog migrantskog vala koji bi mogao uslijediti završetkom zime i početkom proljeća.
Osim u Opatovcu, izbjeglice su u početku smještane i u prihvatni centar Ježevo, u Čepin, zagrebački hotel Porin, Zagrebački velesajam, Sisak, Luču (Beli Manastir) te Kutinu. Nakon početnih poteškoća u prihvatu izbjeglica ubrzo je za izbjeglice organiziran dnevni smještaj i zdravstvena skrb tijekom 24 sata, koja uključuje timove opće i hitne medicine. Na svakoj od lokacija gdje su izbjeglice smještene djeluju i epidemiolozi Zavoda za javno zdravstvo i sanitarni inspektori Ministarstva zdravlja. Hrvatski Crveni križ prikupljao je novčane i materijalne donacije.
Početkom studenog otvoren je i zimski tranzitni centar u Slavonskom Brodu da bi ponajprije tijekom zime od nepovoljnih vremenskih prilika bili zaštićeni pripadnici službi koje su angažirane na prihvatu izbjeglica i migranata.
Ekonomskim migrantima iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim zbivanjima zabranjen je prolazak balkanskom izbjegličkom rutom. Po hrvatskim podacima, udio ekonomskih migranata trenutačno je 6,3 posto, a na početku izbjegličke krize bio je oko 1,6 posto.
Vladina izbjeglička politika na meti kritika
Vladinu politiku rješavanja izbjegličke krize kritizirala je naročito saborska oporba, među kojom je najglasniji bio HDZ koji je predbacivao Vladi zbog nepripremljenosti, smatrajući da "situacija na terenu izmiče kontroli te tražeći konkretne mjere i upozoravajući na nužnost zaštite vlastitih granica. Zbog dolaska velikog broja izbjeglica HDSSB je od Vlade zatražio da proglasi izvanredno stanje, dovede vojsku na granicu i zatvori ulaz izbjeglicama, ocjenjujući da Hrvatskoj prijeti humanitarna katastrofa, ali i ugroza sigurnosti hrvatskih državljana.
Hrvatskoj su, uz obećanje pomoći, iz EU-a stizala i upozorenja da ne može računati na to da postane koridor prema Zapadu. Iz Europske komisije upozoravali su da bi eventualna uspostava koridora kroz Hrvatsku mogla biti kršenje europskih zakona.
Hrvatska Vlada višekratno je isticala da poštuje zakon i da neće podizati žičane ograde, no izrazila spremnost da zatvori svoje granice ako to učine Slovenija, Austrija i Njemačka.
Dolazak vala izbjeglica u Hrvatsku na društvenim mrežama dočekan je dobrodošlicom, ali je i izazvao negodovanje dijela građana. Hrvatska čista stranka prava (HČSP) krajem rujna na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa održala je slabo posjećeni prosvjed protiv ulaska imigranata u Hrvatsku i imigracijske politike Europske unije, koju smatra samoubilačkom.
Hrvatskoj opomena zbog nepotpunog prenošenja i provedbe zajedničkog europskog sustava azila
Hrvatska je jedna od nekoliko zemalja članica Europske unije protiv kojih je Europska komisija u prosincu pokrenula postupak slanjem službene opomene zbog nepotpunog prenošenja i provedbe zajedničkog europskog sustava azila.
Komisija je pozvala Hrvatsku, Grčku i Italiju da ispravno provede uredbe o Eurodacu, kojom se omogućuje učinkovito uzimanje otisaka prstiju tražitelja azila i prijenos podataka u središnji sustav Eurodaca unutar 72 sata. Europska komisija uputila je u listopadu službene dopise Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji. Ni nakon dva mjeseca ti se problemi nisu riješili. Europska komisija stoga je odlučila uputiti službene opomene Grčkoj, Hrvatskoj i Italiji, što je prvi korak postupka zbog povrede prava.
Pitanje azila u Europskoj uniji regulirano je Konvencijom iz Dublina koja propisuje da je prva zemlja članica u koju je ušao tražitelj azila dužna razmotriti njegov zahtjev. Izbjeglice koji ulaze u Hrvatsku već su ranije ušle na teritorij EU-a, najveći broj u Grčkoj. Tamo najčešće nisu ni registrirani tako da njihov povratak u Grčku nije ni provediv jer nema dokaza da su ušli u Grčkoj. Osim toga, dobar dio izbjeglica ni ne želi se registrirati u zemljama u kojima ne žele ostati i većina njih želi u Njemačku ili Švedsku kao krajnje odredište, a u tu svrhu često i uništavaju osobne dokumente da ih se ne bi moglo registrirati.
Broj izbjeglica i imigranata koji su kopnom i morem ove godine stigli u EU prešao je milijun
UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavili su da je broj izbjeglica i imigranata koji su kopnom i morem ove godine stigli u EU prešao milijun, a 3.600 ih je na tom putu poginulo ili nestalo.
Polovica su Sirijci koji bježe od rata, 20 posto Afganistanci, a sedam posto Iračani. Od 1.005.504 dolazaka u Grčku, Bugarsku, Italiju, Španjolsku, Maltu i Cipar do 21. prosinca, golema većina od 816.752 je stiglo morskim putem u Grčku. UNHCR očekuje da će se sličan priljev nastaviti u 2016., a u Hrvatsku se i dalje očekuje veliki priljev migranata iz Srbije. (Hina)