Ogorceni nesigurnošcu koju proizvode kriza i financijski mocnici, prosvjednici putem internetske stranice 15october.net mobiliziraju nezadovoljnike da im se u subotu pridruže na globalnom prosvjedu "United for Globalchange" (ujedinjeni za globalnu promjenu) uz geslo "Narode svijeta, ustani 15. listopada".
Novi oblik osporavanja današnjega svjetskog poretka, roden u proljece u Španjolskoj, trebao bi u subotu dobiti medunarodnu dimenziju održe li se globalni nenasilni prosvjedi u 719 gradova u 71 državi, medu kojima i u Hrvatskoj.
"Vladajuci rade za dobrobit šacice ljudi ne mareci za volju velike vecine, za ljudsku cijenu i cijenu okoliša koju svi mi moramo platiti. Takvo neodrživo stanje mora prestati" (...) "Ujedinjeni, porucit cemo politicarima i financijskim elitama kojima služe, da sada mi, narod, odlucujemo o našoj buducnosti", piše na internetskoj stranici.
"Ogorceni" i njima srodni smatraju da mladi ljudi i srednja klasa placaju previsoku cijenu za loše gospodarenje i zloporabe nedodirljive financijske, politicke i korporativne elite.
Žele da 15. listopada postane simbolican dan protiv financijskih mocnika kakvi su njujorška financijska cetvrt Wall Street, londonski City ili ECB (Europska središnja banka) u Frankfurtu, pišu AFP i Reuters.
Pet mjeseci od rodenja pokreta "ogorcenih" 15. svibnja u Madridu, prosvjedi su se proširili Europom i svijetom. Zajednicko im je što nemaju istaknutog vodu i odbacuju svaki oblik politicke strukture.
Neki analiticari smatraju da je u tome njihova slabost i da im je održivost zbog toga upitna. Drugi, kao francuski ekonomist Thomas Coutrot, ocjenjuju da je "pojava vrlo obecavajuca jer gradani ne žele odlucivanje delegirati politicarima, vec svatko želi zastupati sebe" i "to je povratak izvorima demokracije".
Nakon "Arapskog proljeca" i nemira u Europi, njujorški pokret "Zauzmimo Wall Street" možda je posljednji pokazatelj globalne, narodne pobune protiv elita, piše agencija Reuters i prenosi ocjenu Tine Fordham, glavne politicke analiticarke za americku banku Citi.
Dosadašnji "ucinak prosvjeda na politiku je minimalan, no to bi se moglo promijeniti", kaže Fordham i predvida da ce "to svakako biti višegodišnji trend, a moguce ce potrajati desetljece".
Strucnjaci, s kojima se konzultirala agencija Reuters, kažu da je svim pokretima zajednicko okupiranje nekog javnog prostora, arapskog središnjeg trga, parka ili sveucilišta te korištenje društvenih mreža koje im je omogucila internetska revolucija i da mladi vjeruju kako je upravo njihova generacija pozvana na promjene.
"Nešto slicno osjecala je generacija 1967,. uoci buntovne 1968. godine", piše Reuters. No današnji buntovnici nisu ljevicari, vec zagovaraju financijsku regulaciju i poreznu reformu.
Istodobno je u Sjedinjenim Državama jacao pokret krajnje desnice (Tea Party) sa suprotnim zahtjevima: protiv svake državne intervencije u ekonomiju i društvo.
U Europi je kriza eurozone potaknula ljevicarsko odbacivanje drasticnih mjera štednje (primjerice u Grckoj), a na drugoj strani porast euroskeptika i jacanje krajnje desnice (Njemacka, Finska) koji se protive zajmovima za spašavanje posrnulih.
Neki arapski politicari smatraju da bi se bankari trebali zabrinuti, ali ne zbog prosvjeda u Jemenu ili Siriji, vec nemira u razvijenom svijetu. Iranski pak mediji u pokretu protiv Wall Streeta vide "americko proljece", a iranski vrhovni vjerski voda Ali Hamnei kraj zapadnog kapitalistickog sustava.