Koliko su sindikati razjedinjeni i jesu li spremni nadici medusobne prijepore te umjesto vlastitih interesa poceti slušati bilo radnika, saznat ce se vec u ponedjeljak, 28. rujna. Toga se dana u Zagrebu sastaju sve sindikalne središnjice da bi pokušale dogovoriti zajednicke zahtjeve koje ce uputiti Vladi te istovremeno poceti pripreme oko organizacije prosvjeda u listopadu zbog teškog stanja u zemlji.
"Nije problem samo u kriznom porezu i povecanju PDV-a, nego u citavoj gospodarskoj situaciji. Vlada se cijelo vrijeme neozbiljno i neodgovorno ponaša s obzirom na cinjenicu da je zemlja u krizi. Jedna od tema sastanka sindikata je organiziranje zajednickih prosvjeda, ali nisu sami prosvjedi cilj. Prethodno ce sindikalne središnjice dogovoriti zajednicke zahtjeve, a tek ako se vladajuci na njih ogluše, idemo u prosvjede", kazala je Ana Kneževic, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Na upit što su do sada cekali, odgovorila je da je prethodno bilo nemoguce organizirati zajednicke akcije buduci da su neki sindikati podržali krizni porez, a dio ih je bio protiv. Priznala je da se u javnosti stvara dojam da su sindikati razjedinjeni, a kao jednog od krivca za takvo stanja prozvala je i Hrvatsku udrugu sindikata koja je, kako veli, u rujnu "istrcala s prosvjedima".
"Prosvjedi se ne organiziraju u radne dane kada im se vecina gradana ne može pridružiti. No, želim naglasiti da nije sve ni na sindikatima, problem je u i gradanima koji nisu spremni izaci na ulice. U sindikate je uclanjeno 450.000 gradana, a kriznim porezom pogodeno je cak 900.000, medutim za razliku od Italije ili Njemacke, kod naših gradana nema dovoljno svijesti o tome da se trebaju boriti za svoja prava", dodala je Kneževic.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever veli da prosvjed treba biti usmjeren ne samo na ukidanje kriznog poreza i smanjenje stope PDV-a, vec i prema izmjenama Zakona o radu po mjeri radnika, a ne kapitala, protiv smanjivanja placa, materijalnih i drugih prava zaposlenih i umirovljenika. "Više je nego dovoljno razloga za organiziranje zajednickog prosvjeda. Medutim, to nece biti prosvjedi na koje ce ljudi masovno izaci na ulice samo da bi se ispuhali, izgalamili i nakon toga otišli kucama a da se ništa ne dogodi. Od takvog bi prosvjeda najviše koristi imala Vlada. Kljucno je pitanje što nakon prosvjeda", veli Sever. A na naše pitanje što zaista nakon prosvjeda, odgovorio je: "Prvo pregovori s Vladom, a ako se zahtjevi ne prihvate, idemo ponovno u prosvjede, ali tada cemo ih organizirati u radne dane i stanje ce biti sve gore".
Bruno Bulic, predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera, ne smatra da su rujanski prosvjedi bili fijasko unatoc tome što su okupili manje prosvjednika od ocekivanog. "Izuzetno smo zadovoljni, posebice prosvjedima u Puli gdje je, prema našim procjenama, bilo oko 2.000 ljudi i Rijeci gdje se okupilo oko 3.000. Napravili smo ono što se nitko dosad nije usudio, organizirali smo seriju prosvjeda diljem Hrvatske. Imali smo dosta opstrukcija, posebno od medija ciji su vlasnici bliski stranci na vlasti. Bilo je veoma neprofesionalnog izvještavanja, primjerice u Osijeku gdje su trg snimali pola sata prije prosvjeda i objavljeni su netocni podaci o broju prosvjednika. No, priznajem da je moglo biti više ljudi s obzirom na stanje u zemlji", kazao je. Odbijanje celnih sindikata da sudjeluju u prosvjedima u organizaciji HUS-a nazvao je igrokazom u režiji Vlade, ali se nada da ce sindikati u konacnici objediniti svoje zahtjeve.