Izložbu likovnog umjetnika Danka Friščića "3. Otok Dr. Moreaua" otvorio je u labinskoj Gradskoj galeriji dogradonačelnik Zoran Rajković i time najavio početak bogatog kulturnog ljeta u labinskom starom gradu.
Neobična bića
Tea Bičić, koordinatorica programa Gradske galerije Labin i suradnica za likovnu djelatnost Pučkog otvorenog učilišta, predstavila je autora publici, a o izložbi je govorio povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović. On je, između ostalog, istaknuo da umjetnik stvara prostorni kolaž od prikaza ličnosti, situacija i narativnih linija, bez želje da prenese neku priču ili poruku, a tu možemo vidjeti i poveznicu s Wellsovim antijunakom Moreauom koji je od otoka načinio svoj atelijer, kreativnu radionicu u kojoj daje na volju svome stvaralaštvu, kreirajući neobična bića.
- Hodajući kroz izložbeni prostor uistinu nam se čini kao da smo u multimedijalno predstavljenom umu pacijenta umobolnice. Tu se isprepliću bizarne video projekcije, psihodelične slike na platnu i čudnovate fotografije, kazao je.
Zagrebački autor Danko Friščić, sin je velikog hrvatskog slikara Ive Friščića, a trenutno radi kao izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Labinskoj je publici poznat i profesionalno i privatno, budući da godinama s obitelji ljetuje u tim krajevima. U Labinu je, naime, svoju prvu samostalnu izložbu imao u Narodnom muzeju 1997. godine, kada je i diplomirao na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Iza njega je 40-ak samostalnih i mnogobrojne skupne izložbe, kao i više nagrada i priznanja za njegov rad u zemlji i inozemstvu. U Gradskoj galeriji Labin izlagao je u sklopu skupne izložbe 2005. godine, a sada predstavlja svoj recentni ciklus radova.
Friščić je izložio centralnu instalaciju i nekoliko video i slikarskih radova referirajući se na cjelokupni kaos slika koji nas prati u današnjici, pokazujući na taj način kompleksnost ljudske svijesti i laboratorijsko eksperimentiranje koje se događa iza zatvorenih vrata ateljea. Za Danka Friščića je to od iznimne važnosti za slobodu stvaranja, što u konačnici želi prenijeti kao poruku izložbe, a to su sloboda i ljubav, ističe se u tekstu koji prati izložbu.
Gradnja ambijenta
- Umjetnikova metoda gradnje ovog ambijenta, kao i drugih koje je nedavno predstavio (primjerice godine 2014., s Davorom Mezakom u MSU-u), sastoji se od prikupljanja vizualnih dojmova koji privlače njegov interes i koji se temelje na poetici popularne kulture, odnosno znanstvenofantastičnih, horor i špijunskih romana, filmova i stripova. Takva lektira je razlogom njegovih metamorfoza u različite likove iz čudnovatih fiktivnih svjetova: mistične zlikovce, super agente ili galaktičke tirane, navodi se u najavi.
Realizacija ove izložbe omogućena je podrškom i suradnjom Grada Labina, Pučkog otvorenog učilišta, Istarske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a može se pogledati svakodnevno do 24. lipnja. (A. ŠĆULAC)