Sve smo više, kažu stručna istraživanja, pred malim ekranom. U prosincu 2014. pred njim boravili pet posto dulje nego godinu dana ranije, dok smo u studenome i listopadu u njega gledali svega dva posto više nego lani. Dok smo na kraju recesijske 2013. u TV ekrane buljili, na razini cijele nacije i svih TV Hrvata starijih od četiri godine koji kod kuće imaju televizor, 285 minuta dnevno, godinu dana kasnije zabilježili smo porast na 301 minutu, što je povećanje od 5,6 posto.
Razloge povećanoj dozi konzumacije TV sadržaja možemo potražiti na nekoliko načina. Može se razmatrati sama kvaliteta emitiranog programa, pogledati je li vrijeme bilo loše ili je bilo senzacionalnih događaja, a nije loše potražiti ni sociološko objašnjenje o tome što je nama, zapravo, TV.
TV nas otupljuje i poglupljuje
"Najjednostavnijim jezikom rečeno, radi se o nekoj vrsti "bijega od stvarnosti", objašnjava dr. Renato Matić, sociolog sa zagrebačkih Hrvatskih studija, te dodaje: "To naravno nije samo fenomen koji je vezan za naše društvo. Masovni mediji, prije svih TV, širokom ponudom različitih zabavnih sadržaja, tek naizgled ispunjavaju želje i potrebe gledatelja. Zapravo se već stvorena široka publika pasivnih konzumenata dodatno "uspavljuje" i oslobađa "misaonog napora"."
Televizija nas, dakle, otupljuje, pa i "poglupljuje", ali, kako naglašava sociolog Matić, na to pristajemo dobrovoljno.
"Tako se stvara začarani krug pasivnog trpljenja stvarnosti, koja nameće naizgled nedostižne probleme, čije se rješenje očekuje od nekog drugog, najčešće države i politike, a dok se to ne dogodi, jednostavnije je vezati dnevna uzbuđenja i zadovoljstva uz već stvorene i zatvorene sadržaje nekih izmišljenih života, nego se na nekoj demokratskoj osnovi aktivno uključiti u upravljanje vlastitom sudbinom", kaže Renato Matić.
Životni standard i kauč
Komunikologinja Viktorija Car, profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra da smo se "amerikanizirali" u pogledu količine TV programa što ga konzumiramo.
- Zimi se uvijek više gleda televizija zato što više vremena provodimo kod kuće. Ipak, vremenske prilike nisu jedini razlog „pokućarenju“ - životni standard i stil života razlog su češćeg ostajanja kod kuće i sjedenja na kauču. Podaci upućuju na neku promjenu životnog stila i standarda," kaže profesorica Car i dodaje: "Vrlo vjerojatno je u pitanju manjak novaca za neke „izvankućne“ aktivnosti."
- Podatak da smo u prosincu dnevno gledali televiziju 301 minutu ili pet sati dnevno znači da smo se približili američkom standardu. U europskim zemljama televizija se uobičajeno gleda manje nego li u SAD-u, prosjek je oko 4 sata dnevno. Pet sati uz TV je jako puno, posebno ako je riječ o uglavnom izgubljenom vremenu uz bezvrijedne sadržaje koje ćemo već sutradan zaboraviti, ističe analitičarka medija Viktorija Car.
Posljednja rejting lista najgledanijih emisija na hrvatskim nacionalnim TV kanalima, za prosinac 2014., pomalo je pod utjecajem predsjedničkih izbora, jer se na njoj nalazi sučeljavanje kandidata na Novoj TV (koje je gledalo 840 tisuća ili 20,5 posto svih gledatelja), ali na prvom su mjesto ipak bili zabava, sport i komedija.
- Najgledanija hrvatska TV emisija proteklih mjeseci svakako je show "Tvoje lice zvuči poznato" na Novoj TV (nije ga nadmašio ni HTV-ov "The Voice"). Samo u prosincu dvije emisije "Lica" dospjele su na top listu - jednu je gledalo čak milijun i 129 tisuća (27,6 posto) gledatelja!
- Sportski prijenos ultimate fighta Cro Cap - Satoshi Ishii na drugom je mjestu po gledanosti (874 tisuće ili 21,3 posto), slijede jedna emisija "Dnevnika" Nove TV, sučeljavanje predsjedničkih kandidata na istoj TV mreži, te serija "Kud puklo da puklo" također na Nova TV.
Jedine emisije javne televizije, HTV-a, koje su dospjele među prvih deset, su "Dnevnik u podne" na dan izbora 28. prosinca, te "Nedjeljom u dva" emitirana 7. prosinca u kojoj je gostovao Zdravko Mamić. (Dubravko GRAKALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU