Prosječni istinski ljubitelj malvazije je visokoobrazovani muškarac mlađe do srednje dobi i iznadprosječnih primanja. U potragu za omiljenim okusima malvazije on se upušta prvenstveno vođen željom da sazna više o samom vinu i vinskoj kulturi, a tek drugi motiv mu je uživanje i zabava. Nije to dio teksta iz propagandne kampanje za malvaziju, već sukus rezultata ankete provedene među posjetiteljima vinskih manifestacija i vinskih konoba, koja je provedena u sklopu međunarodnog projekta «Putovima istarske malvazije», čija su dosadašnja postignuća predstavljena na seminaru trećeg dana Vinistre u nedjelju.
Vinski itinerar
Voditeljica projekta Sanja Radeka iz porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam predstavila je prisutnima, među kojima su bili vinari, enolozi, ali i obični vinoljupci, obrise budućeg vinsko-turističkog proizvoda proizašao iz ovog projekta. Riječ je o vinskom itineraru koji pokriva ukupno 52 vinarije, od toga 32 u hrvatskom dijelu Istre te 20 u slovenskom, u kojima se posebno istaknuto nude četiri stila malvazije razrađene kroz projekt. Za svježu malvaziju, zrelu odnosno odležanu malvaziju, malvaziju proizvedenu na tradicionalan način, te slatku odnosno desertnu malvaziju proizvedenu od prosušenog grožđa, projektom su definirane ne samo marketinške strategije, već i do u tančina proučena tehnologija proizvodnje, i uz kemijska i organoleptička svojstva svakog od ova četiri stila najpoznatijeg istarskog vina. Turističko-vinski itinerar «Putovima istarske malvazije» već ima i svoje interaktivne web-stranice, a projekt službeno završava 15. lipnja.
Srce terana
Malvaziji je pridana dužna pažnja ne samo ovim projektom porečkog Instituta već i međunarodnim natjecanjem «Svijet malvazija» čiji su rezultati odnosno dodijeljene medalje mnoge posjetitelje Vinistre navele da s katalogom od štanda do štanda kušanjem i usmenom predajom dođu do svojih favorita. I teranu je posvećeno prilično protokolarne pažnje tijekom same manifestacije, sve do gesla radionice «Istarsko srce terana» koje poručuje da, «kad nam zabrane ime teran nakon višestoljetnog korištenja ne preostaje nam drugo doli vikati njegovo ime iz sveg glasa».
Vinistra je u svojoj drugoj polovici dosta pažnje posvetila i posebnim gostima: Nizozemcima koji su obilježili gourmet-programe drugog dana sajma, i Francuzima koji su sa svojim šampanjcima porečkom sajmu dali egzotični vinski naglasak.
Ekipa nizozemskog restorana Podium Onder de Doom iz Utrechta koju je predvodio chef Leon Mazairac poigrala se sljubljujući svoje kulinarske kreacije s istarskim vinima otkrivanim u posljednjih nekoliko dana i s istarskim maslinovim uljima također pronađenima na samoj Vinistri. Jela koja su ponudili kretala su se u rasponu od sirovog nadjeva nizozemske kobasice, preko neke vrste salate od egzotičnog povrća i začinskog bilja s čak 21 sastojkom, umaka od smrčka s pitomim šparogama, janjetine na roštilju s patlidžanom i začinskim biljem, pa do raviola punjenog kuhanom govedinom i posutog kozjim sirom. U izboru vina nizozemski chef Mazairac držao se Kozlovića, Matoševića, Ferenca, Benvenutija i Armana, ali je uz neka jela ponudio ne jedno nego dva vina, a u toj dualnosti očita je bila stilska oprečnost. Primjerice između terana iz barriquea i svježeg terana, pa čak i između crvenog i bijelog vina posluženog uz isto jelo! Nizozemska gastronomska raskuštranost došla je do izražaja i u prezentaciji sljubljivanja istarskih vina s nizozemskim sirevima, koju je priredio sir-meštar Rene Koelman iz restorana Bourgundisch Lifestyle u Beverwijku.
Nizozemski sirevi
Mekani, tvrdi, kremasti, svježi, suhi, obloženi ružinim laticama, manje slani, vrlo slani, začinjeni klinčićima, s plemenitim plijesnima, sedam je vrlo različitih sireva chef Koelman poslužio i sljubio s vinima iz vinarija Tomaz, Matošević, Kozlović, Kabola i Benvenuti, pokazujući kako se sirevi i vina mogu uzajamno obogaćivati i potpomagati, ali i kako mogu jedan drugom prikriti nedostatke, i u različitom odnosu snaga graditi zanimljivu gastronomsku priču.
Istarski vinski poslenici u vrijeme trajanja Vinistre imaju pune ruke posla, jer osim što treba promovirati svoja vina, tisućama posjetitelja treba prenijeti i dio istarske vinske priče, promovirati, propagirati, lobirati. Velik je vinski svijet i treba dosta truda da se u njemu čuje i zna za nas, za Istru, regiju koju svjetski vinski majstori definiraju kao «malenu vinsku regiju u malenoj vinskoj zemlji», ali sve više uviđaju da ta malena vinska regija daje velika, i sve veća, vina. (Davor ŠIŠOVIĆ, snimio Manuel ANGELINI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU