Od 84.029 aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koliko ih je na području Istarske županije, prošle su godine u prosjeku svakog dana na bolovanju bile 2.474 osobe. U Istri je lani ukupno zabilježeno 774.370 dana privremene nesposobnosti za rad ili prosječno 9,2 dana bolovanja po osiguraniku, dok je hrvatski prosjek 8,6 dana po osiguraniku. Stopa privremene nesposobnosti za rad lani je u Istri iznosila 2,94 posto, neznatno iznad hrvatskog prosjeka (2,76).
Pola milijuna dana bolovanja manje
Stopa bolovanja na državnoj je razini lani u odnosu na 2013. pala za devet posto, pa je HZZO i na izdacima za privremenu nesposobnost za rad uštedio 69 milijuna kuna - bili su skoro sedam posto manji nego godinu prije. Oko 1,45 milijuna aktivnih osiguranika u zemlji tijekom prošle godine provelo je 12,5 milijuna dana na bolovanju, što bi značilo da ih je dnevno skoro 40 tisuća bilo bolesnih. U odnosu na godinu prije, to je skoro pola milijuna dana bolovanja manje, a broj dnevno bolesnih smanjen je za 1.530.
Zadnjih godina hrvatski radnici su sve manje na bolovanju, barem tako pokazuju brojke iz HZZO-a. Vjerojatno su se dijelom i sami radnici disciplinirali, među ostalim i u strahu od gubitka radnog mjesta, ali ne treba zaboraviti ni tužnu činjenicu da je zaposlenih u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manje. Pada broj zaposlenih - pada broj bolovanja. Kumovale su tome, naravno, i sve češće ophodnje i kazne koje HZZO-ovi kontrolori izriču liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kad procijene da svojim pacijentima neopravdano dijele potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad.
Kontrolori HZZO-a na terenu
Kontrolori HZZO-a lani su proveli gotovo pet tisuća kontrola pri ugovornim partnerima diljem Hrvatske te u 3.107 takvih ophodnji i češljanja dokumentacije - 62 posto - nisu utvrdili nepravilnosti. Izrekli su, međutim, 1.866 mjera, od čega 606 opomena, 776 opomena s naplatom štete, 378 opomena s novčanom kaznom, 95 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, 10 opomena pred raskid ugovora, a pokrenut je i jedan postupak za raskid ugovora.
Što se Istre tiče, kontrolori Područne službe u Pazinu izvršili su 136 kontrola, od čega se 31, odnosno 23 posto, odnosilo na kontrole visoke stope bolovanja. Izvršeno je i 129 kontrola bolovanja na zahtjev poslodavca, kaže Nenad Korkut, rukovoditelj HZZO-ove Službe za odnose s javnošću.
Istrane muče kosti i dobroćudne novotvorine
Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, 2014. godine na području Područne službe HZZO-a u Pazinu najčešće se obolijevalo od bolesti mišićno-koštanog sustava te dobroćudnih novotvorina nepoznate prirode. Potonje znači da je velik broj istarskih građana bio na bolovanju zbog pretraga radi sumnje u maligna oboljenja, što je neobično - i važan je indikator stanja zdravlja na Poluotoku. U nekim drugim dijelovima Hrvatske, recimo, ljudi su na bolovanju najviše radi bolesti dišnih puteva, kardiovaskularnih ili drugih oboljenja.
Što se djelatnosti tiče, privremena nesposobnost za rad u Istri je najčešća bila kod radnika u prerađivačkoj industriji, zatim u trgovini na veliko i malo, u djelatnosti popravaka motornih vozila i motocikala te u javnoj upravi i obrani. (Duška PALIBRK)