Prošek se pod tim imenom može prodavati na tržištu i nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU), pri čemu proizvođači i dalje imaju mogućnost zaštite ovoga proizvoda, izjavio je danas voditelj Službe za prehrambeno-prerađivačku industriju u Ministarstva poljoprivrede Juraj Orenda. Nedavno objavljeno priopćenje Ministarstva u kojem je stajalo da se ime prošek nakon 1. srpnja neće moći koristiti povučeno je s mrežnih stranica Ministarstva kako bi se obavile dodatne konzultacije sa svim sudionicima u postupcima pregovaranja s Europskom komisijom, izvijestio je Orenda novinare.
"Namjera nije bila plasirati neku ružnu vijest ili napraviti namjerni gaf nego potaknuti proizvođače da se organizirano prilagode novim situacijama na tržištu nakon ulaska u EU", kazao je. Dodatne su konzultacije, ističe, pokazale da se prošek može stavljati na tržište, a kao proizvod i dalje se može, prema pravilima EK i pravilima postupka zaštite proizvoda, zaštititi, tj. brendirati.
Ministarstvo je početkom prošloga tjedna na svojim stranicama priopćenjem izvijestilo proizvođače da od 1. srpnja ove godine više neće moći stavljati na domaće i inozemno tržište vino pod nazivom "prošek" budući da takav naziv fonetski podsjeća na talijansku zaštićenu oznaku izvornosti "prosecco". To priopćenje je povučeno, a iz Ministarstva napominju kako je u javnosti bilo pogrešnih tumačenja, posebice vezano za samu proizvodnju.
"Dodavanje dvojbi vezanih uz proizvodnju prošeka potpuno je izlišno, nepotrebno i neutemeljeno, budući da sama proizvodnja niti u jednom trenutku, dakle nikada nije bila predmetom pregovora", poručuju iz Ministarstva. Orenda je najavio i kako će se ovih dana sastati s proizvođačima i utvrditi daljnje aktivnosti vezane uz zaštitu prošeka kao proizvoda.
Na pitanja novinara na temelju čega su u ministarstvu zaključili da se ime prošek ne može koristiti, kazao je kako se to ime ne može koristiti u kontekstu tradicionalnog zaštićenog izraza u sklopu EU normi, a na upit tko je zaključio da se uopće ne smije koristiti odgovorio je kako takav kontekst nije uopće stajao u priopćenju. Na više novinarskih upita je li Ministarstvo pogriješilo, zašto ne prizna grešku i hoće li tko odgovarati, Orenda kaže kako stručne službe mogu priznati da su pogriješile u pojedinim činjenicama koje su bile navedene u priopćenju. (Hina)