Pristaše pripojenja Moskvi su na tri dana bili zauzeli zgradu područne uprave i ondje izvjesili rusku zastavu, ali ih je policija izbacila u četvrtak rano ujutro. Usto, suparnički prosvjedni skupovi dviju strana u kojima je sudjelovalo više tisuća ljudi, prometnuli su se u opći metež.
Urajinsko pravosuđe je povelo istragu zbog "povrede teritorijalne cjelovitosti zemlje" protiv Pavela Grubarjova, mjesnog poduzetnika koji se nametnuo kao vođa proruskih prosvjednika, kao i protiv čelnika na Krimu koji traže pripojenje Moskvi, što je znak da vlasti shvaćaju prijetnju ozbiljno. Grubarojov je uhićen u četvrtak i može dobiti deset godina zatvora.
Stanje je i dalje napeto na Krimu gdje su u petak, drugi dan zaredom, naoružane maskirane osobe s ruskim zastavama spriječile vojne promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da uđu na taj poluotok.
Zadaća promatrača je pokušati smanjiti napetost na Krimu gdje je mjesni parlament odlučio odcijepiti se od Kijeva i 16. ožujka organizirati referendum o pripojenju Krima Rusiji.
Na diplomatskom polju, usprkos ubrzanim konzultacijama Zapada i Rusa u zadnjih tjedan dana, nije pronađeno rješenje za izlazak iz krize što je izbila koncem veljače.
Nakon otezanja, Bruxelles i Washington su ipak zaprijetili diplomatskim i gospodarskim sankcijama.
Američki predsjednik Obama je naredio da se uvedu vizna ograničenja i odobrio zamrzavanje imovine nekih ruskih i ukrajinskih čelnika.
Europski čelnici su pak prekinuli pregovore o izdavanju viza ruskim građanima i zaprijetili dodatnim sankcijama, napose gospodarskim, bude li se stanje i dalje pogoršavalo.
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je objavio u četvrtak da će EU potpisati politički dio ugovora o pridruživanju s Kijevom prije predsjedničkih izbora u Ukrajini raspisanih za 25. svibnja. Odbijanje predsjednika Viktora Janukoviča da potpiše taj ugovor bio je povod za početak prosvjeda u Ukrajini. (Hina/AFP)