Vladine najave promjena u poreznoj politici, pa cak i najave da ce se rashodi rezati od pet do devet milijardi kuna, nece sprijeciti pad hrvatskog kreditnog rejtinga, što bi za sobom povuklo otežano zaduživanje i puno vece kamate, i to ne samo državi, nego i domacim bankama, tvrtkama i gradanima.
Ako želi sprijeciti madarski scenarij, odnosno ako ne želi da joj rejting potone u kategoriju "junk" (smece), Vlada ce morati manje govoriti o prihodovnoj strani proracuna i ponuditi detalje o smanjenju proracunske potrošnje i provodenju strukturalnih reformi poput onih u socijali, zdravstvu i mirovinskom sustavu.
Uz to Vlada ce morati medunarodnim financijskim institucijama, ali i rejting agencijama, ponuditi realnu najavu o kretanju BDP-a u ovoj godini, po mogucnosti o njegovom rastu.
Ozbiljna rasprava
Oko toga su jedinstveni i domaci analiticari s kojima smo razgovarali, ali i clanovi Vlade koji ipak nisu spremni službeno govoriti o tome da promjene na prihodovnoj strani nece impresionirati investitore kod kojih cemo se zaduživati i rejting agencije, nego im Vlada mora ponuditi konkretna smanjenja proracunskih troškova.
Ipak, ministar financija Slavko Linic jucer je za Hrvatski radio priznao da ce rejting agencije, uz smanjenje deficita i državne potrošnje, možda najviše gledati na to je li Hrvatska spremna pokrenuti gospodarstvo, odnosno ostvariti rast u ovoj godini.
Linic vjeruje da je unatoc svim procjenama o recesiji, koju ni sam nije otklonio neki dan, i padu gospodarstva, moguce ipak ostvariti rast te da je plan Vlade Zorana Milanovica ostvariti rast od jedan posto. Tomu bi trebale pomoci državne investicije u energetici i prometu.
Ponovio je da je nužno poslati i poruku da se proracunska potrošnja može smanjiti od pet do devet milijardi kuna, a što se tice rasta PDV-a, tvrdi da mu cilj nije povecanje prihoda, nego otvaranje prostora da se smanje nameti pojedinim strateškim granama poput turizma te da se gospodarstvo rastereti kad su u pitanju zdravstveni doprinosi.
Sve to ce se dogoditi do izrade proracuna u veljaci, a tek nakon toga slijede ozbiljne reforme, primjerice u zdravstvu, socijali ili mirovinskom sustavu, ali i one koje bi se ticale poreza na imovinu jer, kako Linic kaže, njih nema bez ozbiljne rasprave u Saboru, za što treba vremena.
Kaos u turizmu
Ipak, pojedini clanovi Vlade, doduše neslužbeno, kazali su nam da ce bez rezanja placa, mirovina ili nekih drugih prava biti nemoguce rezati rashode od pet do devet milijardi kuna i tu, kako i sami priznaju, leži razlog zbog kojeg Vlada ne otkriva detalje. Javnost se, naime, ne želi uznemiravati dok ne prode referendum o ulasku u EU.
Uvjereni su i da ce na kraju, uz povecanje prihoda od PDV-a za dvije i pol milijarde kuna, biti moguce rashode srezati za tri milijarde kuna, pa ce za pet do šest milijardi kuna biti manji deficit, a ne rashodi. Tako bi se proracunski manjak spustio na oko deset milijardi kuna.
Uz to, ti su naši sugovornici iz Vlade sumnjicavi i prema provedbi niže stope PDV-a u turizmu uz objašnjenje da bi to samo moglo stvoriti kaos. Tako misle i neki analiticari.
- Poreznom politikom necemo nikoga impresionirati, ako želimo sacuvati kreditni rejting, Vlada mora jasno reci kako i gdje ce smanjiti rashode i kako planira rasteretiti gospodarstvo, te provesti reforme u zdravstvu, socijali i mirovinskom sustavu. Vlada to još nije ucinila i mislim da gubi dragocjeno vrijeme i politicku i društvenu energiju u raspravi o promjenama poreza i zato je možda najbolje pozvati MMF, kaže makroekonomist Željko Lovrincevic.
Interes agencija
Upozorava da Vladi istice dragocjeno vrijeme i da se troši na prici o PDV-u i uvodenju medustopa iako nikome nije jasno kako ce se odrediti tko ima pravo na medustope, pogotovu kad je turizam u pitanju, a uvjeren je i da domaca porezna administracija nije u stanju kontrolirati i provesti takvu naplatu.
Uz to, napominje da je krajnji tren da se turistickim radnicima koji sa svojom ponudom izlaze na inozemno tržište kaže koliki ce porez platiti. I analiticar Splitske banke Zdeslav Šantic kaže da one koji ce odlucivati i hrvatskom rejtingu puno više od porezne politike zanima smanjenje rashoda i naznake ozbiljnih reformi.
- Najave da bi se pojedine gospodarske grane rasteretile su dobre, najave smanjenja rashoda su dobre, ali se mora paziti da one ne ugroze gospodarsku aktivnost, no agencije ce zanimati hoce li Hrvatska krenuti u reforme, porucio je Šantic.
Linic: Kosturi klepecu iz ormara
Ministar financija kazao je da je prošla Vlada ostvarila proracunske prihode prema planu, ali da u ormaru ima kostura kad su u pitanju rashodi, te da ce deficit za 2011. godinu, umjesto planiranih 15 milijardi kuna, biti oko 20 milijardi kuna kad se u njega ukljuce izvanproracunski fondovi.