Službeni minus u državnoj blagajni u prošloj godini od gotovo 15 milijardi kuna bio bi i znatno veci da Vladi u krpanju proracuna nije pomogao izdašan rast prihoda od trošarina, poglavito na naftne derivate i cigarete. Taj je rast bio veci za 23 posto. Pokazuju to službeni podaci Ministarstva financija o proracunskim prihodima za razdoblje od sijecnja do kraja studenoga prošle godine, iz kojeg je vidljivo da svi prihodi, osim trošarina i PDV-a, bilježe pad u odnosu na 2009. godinu.
Tako je država u 11 mjeseci prošle godine u proracun skupila ukupno 98,67 milijardi kuna, što je 1,22 posto manje nego u 2009. godini ili cak osam posto manje nego u 2008. godini. Pad bi, a time i manjak u državnoj blagajni, bio sigurno i veci da država u prvih 11 mjeseci prošle godine od trošarina nije skupila 1,82 milijarde kuna više nego godinu dana ranije.
Rast je to od 23 posto u odnosu na 2009. godinu, pa je vec u studenom Vlada od trošarina zaradila 200 milijuna kuna više nego u cijeloj 2009. godini, u kojoj je imala s Inom problema u naplati trošarina na gorivo. Te su «naftne» trošarine prošle godine do kraja studenoga u proracun donijele 6,42 milijuna kuna, ili gotovo 40 posto više nego godinu dana ranije. Osim redovitijeg placanja Ine i poskupljenja goriva, na to je vjerojatno utjecalo i povecanje trošarina u lipnju 2009. i kolovozu 2010. godine.
Isto je i s trošarinama na duhanske proizvode od kojih je država u 11 mjeseci zaradila 3,17 milijardi kuna, odnosno 15 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine. Jesu li u Ministarstvu financija zamijetili još kakve trendove po pitanju trošarina te koliko su one u proracun donijele u prosincu nisu nam odgovorili.
Uz povecanje stope sa 22 na 23 posto i PDV je u 11 mjeseci 2010. godine donio više novca u proracun. Rast zarade od tog poreza je 2,2 posto, no zanimljivo je da i uz vecu stopu i rast maloprodaje pred kraj godine, u studenome, prihod od PDV-a pada i to za 1,5 posto. Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje manji su za 3,5 posto, što je ipak usporavanje petpostotnog pada iz prve polovice godine. Pad zaposlenosti donio je i manje prihoda od poreza na dohodak i to za 13 posto, a kako se i ocekivalo porez na dobit pao je 32 posto.
Uz sve to, državni su rashodi u 11 mjeseci prošle godine rasli za jedan posto u odnosu na 2009. godinu i bili su gotovo 11 milijardi kuna veci od prihoda, odnosno iznosili su nešto više od 109 milijardi kuna.